Stručnjak pojasnio što ne valja u programu Građanskog odgoja oko kojeg se podigla buka zadnjih dana
Ovih se dana u medijima podigla poprilična buka nakon što je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio da će u škole ući Građanski odgoj. Buka se podigla, istini za volju, jer je važeći program za taj predmet pisala konzervativna HRAST-ovka, još za vrijeme bivše uprave, a stručnjaci kažu da je program po mnogočemu manjkav. Razgovarali smo s jednim od njih, a on nam je u detalje objasnio što sve ne valja i zašto je riječki model toliko cijenjen među stručnjacima u ovom području.
Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa u Forumu za slobodu odgoja
Foto: Screenshot Youtube; Council of Europe | pozadina Unsplash; Feliphe Sciarolli | ilustracija srednja.hr
Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa iz Foruma za slobodu odgoja pojasnio nam je što je posebno problematično u programu rada Građanskog odgoja za zagrebačke škole, oko kojeg se posljednjih dana podigla velika buka.
Postojeći program rada jako je manjkav
Podsjetimo, buka se podigla u medijima nakon što je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio da će od prvog tjedna nastave u školama u Zagrebu krenuti Građanski odgoj, po svemu sudeći, po programu koji je razvila bivša gradska uprava. Taj je program pisala istaknuta članica konzervativne stranke HRAST Nevenka Lončarić Jelačić, a Bajkuša nam pojašnjava o kakvom se točno dokumentu radi.
– Prije svega nije riječ o kurikulumu već o dokumentu pod naslovom “Program rada” koji, na temelju ishoda iz kurikuluma međupredmetnih tema koji su objavljeni 2019. godine, predlaže raspored i teme koje bi se obrađivale u sklopu izvannastavne aktivnosti Građanskog odgoja i obrazovanja. I sami kurikulumi iz 2019. godine, a osobito kurikulum GOO-a, su manjkavi pa slijedom toga je i ovaj dokument manjkav prema relevantnim međunarodnim standardima, ali i potrebama koje su identificirane u nekoliko istraživanja o političkoj pismenosti mladih, pojasnio je Bajkuša.
Na sadržajnoj razini naveo je nekoliko primjera gdje se manjkavost tog programa rada vrlo jasno očituje. Tako kaže da je volontiranje obrađeno na vrlo uzak način i većim dijelom se odnosi na karitativno volontiranje; nacionalne manjine, njihova prava i zaštita se gotovo pa i ne spominju. Također, kaže nam, nedostaje obrada niza važnih tema poput Savjeta mladih, pučkog pravobranitelja, postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Predložene metode se, nastavlja Bajkuša, mogu okarakterizirati kao blage i neelaborirane i ne daju dojam da bi poticale učeničku aktivnost i djelovanje. Korupcija je obrađena na teorijskoj razini bez lokaliziranja i davanja učenicima skupine alata da djeluju protiv korupcije.
Riječki se model može primijeniti i u drugim gradovima’
Bajkuša nam kaže kako se u tom programu rada neke važne teme, koje bi se u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja, a s obzirom na aktualne potrebe i situaciju trebale proučavati, uopće nema. Tako se civilno društvo uopće ne spominje, a u dokumentu nema spomena Europske unije i europskog građanstva, teme klime i klimatskih promjena. Za ovo zadnje učenici redovito pokazuju veliki interes, što pokazuju i prosvjedi kojima su se naši učenici uključili u globalni pokret koji je predvodila švedska učenica i aktivistica za klimu Greta Thunberg. U programu rada istaknute HRAST-ovke nema točaka o ravnopravnosti spolova kao ni o rodnoj ravnopravnosti. Pitali smo ga i da nam pojasni zašto je tzv. riječki model Građanskog odgoja toliko cijenjen među stručnjacima.
– Riječki model se postavlja kao primjer participativno razvijene lokalne politike i primjer lokalne politike koja je razvijana s mišlju o sustavnom uvođenju i kvaliteti. U razvoj ovog modela sudjelovali su lokalni ‘resursi’: učiteljice i učitelji koji su provodili GOO u riječkim školama i koji su pridonijeli svojim znanjem i iskustvom, znanstvenice i znanstvenici Sveučilišta u Rijeci koji su također pridonijeli razvoju modela, ali i evaluaciji provedbe modela. Isto tako, model je prošao fazu pilotiranja koja je evaluirana i na temelju te evaluacije su napravljene potrebne izmjene. Isto tako, model je uključivao potporu učiteljicama i učiteljima kroz stručno usavršavanje, materijale, ali i kroz činjenicu da su provoditeljice i provoditelji GOO dobili posebnu naknadu za svoj rad, objašnjava nam Bajkuša.
Riječki se model, smatra, može u potpunosti primijeniti i u drugim lokalnim zajednicama, ali je isto tako, napominje, potrebno i preporučljivo model u nekim segmentima prilagoditi novoj okolini u kojoj će se provoditi.
– Ono što se u potpunosti može preuzeti je koncept razvoja ovakve javne lokalne politike, zaključio je naš sugovornik.
Bakić kaže da će slijediti riječki primjer
Ako je vjerovati onome što je na konferenciji za novinare rekao Damir Bakić, zastupnik MOŽEMO, i zagrebačkim je gradskim vlastima u planu potanko slijediti riječki primjer, dok je konfuziju koja je nastala u prethodnih nekoliko dana objasnio kroz nedovoljno jasnu komunikaciju.
– Građanski odgoj i obrazovanje su nam važni, ja bih rekao jedan od najvažnijih elemenata našeg obrazovnog programa. Upravo to je teren pripreme naših učenika za preuzimanje svjesne, odgovorne i participativne uloge u društvu, za prepoznavanje javnog dobra, za solidarnost, za uočavanje društvenih problema, za osobno zauzimanje za njihovo rješavanje, istaknuo je Bakić.
Građanski odgoj ove će godine ući u, kako je rekao, tek odabrane škole kao eksperimentalni pilot projekt, i to tek u drugom polugodištu. Prvo će polugodište u suradnji s ekspertima provesti na izradi posebnih programa i kurikuluma za provođenja tog pilot projekta. Raspisali su poziv zainteresiranim školama da se jave u roku od 14 dana ako u drugom polugodištu ove školske godine žele biti uključeni u spomenuti pilot projekt. Više o tome pročitajte ovdje.
