Stručno osposobljavanje se ne ukida, ali su redefinirane ciljane skupine
U javnosti, a pogotovo među mladima veliku je buru prošloga tjedna izazvala obavijest Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako se obustavlja dio mjera aktivne politike zapošljavanja. Najviše su tom viješću ostali šokirani trenutni korisnici mjere Stručno osposobljavanje za rad kao i oni koji su ovu mjeru u skorije vrijeme planirali koristiti. U HRT-ovoj emisiji Studio 4 danas je gostovala Marina Nekić, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koja je objasnila kako se ova mjera ne ukida, već su novim pravilnikom redefinirane ciljne skupine koje će ju koristiti.
Screenshoot: HRTi
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa mjera je HZZ-a koja je svojevrstan nastavak obrazovanja. Korisnici tijekom pohađanja primaju novčanu pomoć u iznosu od 2.400 kuna i imaju plaćene putne troškove razmjerno broju dana prisutnosti na obrazovanju.
Stručno osposobljavanje za rad bit će usmjerenije na mlade nezaposlene
Da će Zavod za zapošljavanje nastaviti s provođenjem ove mjere potvrdila je za HRT Marina Nekić, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
– Mjere nisu obustavljene, kontinuirano se provode sve mjere, ali su redefinirane i bolje usmjerene ciljane skupine. Što se tiče svega i dalje se provode i potpore za zapošljavanje i potpore za usavršavanje te sve ustale mjere u cilju zadržavanja zaposlenosti, ali kao što sam rekla, bolje su definirane ciljane skupine. Nastavlja se provedba mjera koje su umjerene prema mladim osobama do 29 godina, posebice šo se tiče mjere SOR, kazala je Nekić te dodala kako su sredstva dostupna i čak nešto viša u odnosu na prošlu godinu te iznose milijardu i 180 milijuna kuna.
Svi zahtjevi koji su već zaprimljeni bit će obrađeni po kriterijima koji su vrijedili u trenutku zaprimanja, a svi zahtjevi pristigli nakon donošenja odluke obrađivat će se po kriterijima redefiniranih ciljnih skupina.
– S nastavkom mjere Stručno osposobljavanje za rad fokusiramo se na mlade osobe do 29 godina, prvenstveno na mlade osobe do 29 godina koje su u evidenciji nezaposlenih manje od 4 mjeseca, znači one koji su u evidenciju nezaposlenih ušli nakon završetka obrazovanja, gubitka zaposlenja ili iz neaktivnosti. Cilj je te osobe integrirati na tržište rada što prije, znači u onom maksimalnom roku od 4 mjeseca, kazala je Nekić.
Tvrdi kako će se na taj način mladima pružiti podrška i rana intervencija da ne dobiju obilježja dugotrajno nezaposlenih i osoba koje će biti u još nepovoljnijem položaju s obzirom na nedostatak radnog iskustva.
Ove osobe slijedi skupina mladih osoba do 25 godina koje imaju obilježja dugotrajno nezaposlenih dulje od 12 mjeseci.
– Znači, intervencije su ciljano usmjerene prema mladim osobama koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada zbog nedovoljnog iskustva, objašnjava Nekić.
SOR postao supstitut za zapošljavanje
U emisiji je sugovornik bio i Sven Janovski iz Mreže mladih Hrvatske, koji kaže kako su mjere zapošljavanja dosta nekonzistentne, a SOR je tržištu rada nanio i određenu štetu.
– Problem je što su ove politike jako nekonzistentne i što se kratkoročno provode. SOR je jedan od primjera tih mjera koje se godinama provode, a sada je konačno napravljena jedna kvalitetna evaluacija. Ove promjene sada idu u nekakvom boljem smjeru, ali naš je generalni stav da Stručno osposobljavanje za rad radi određenu štetu na tržištu rada, što je zapravo evaluacija i pokazala, ali to ne znači da treba na temelju ove evaluacije odmah krenuti raditi nego da treba zapravo razmisliti što se s tom mjerom pokušava postići, objašnjava Janovski.
Dodaje kako je mišljenja da bi se mjera trebala povoditi u sklopu formalnog obrazovanja, kada je osoba pod svojevrsnom socijalnom zaštitom, ima pravo na stanovanje u domu subvencioniranu prehranu i slično, jer ovako korisnici mjere mogu biti uglavnom osobe koje imaju i financijsku potporu obitelji.
– Treba se ukinuti mogućnost da poslodavac može konstantno reciklirati ovu mjeru bez ikakve obaveze da zaposli nekoga od tih ljudi i da se u potpunosti ograniči mogućnost korištenja mjere u javnom sektoru jer svatko tko ondje koristi mjeru dolazi u slijepu ulicu i ne može tamo naći zaposlenje, kazao je Janovski.
Navodi kako mladi u globalu nisu nezadovoljni mjerom, ali se ne poklapaju vještine koje su stekli obrazovanjem i pozicije na koje su se javili, te bi to poklapanje trebalo više pratiti.
– Sigurno postoji elemenat, a to je i evaluacija pokazala, da je mjera postala supstitut za zapošljavanje, posebice u državnoj i javnoj upravi, a možemo reći i u realnom sektoru. Ova mjera nema elemenat da je nije usmjerena prema zapošljivima i da je fokusirana na ranjive skupine. Osnovni kriterij za ulazak je nedostatak radnog iskustva, a nisu se gledala druga obilježja kao traženost zanimanja na tržištu rada i plaćenost posla , tako da ima negativnih posljedica, zaključila je Nekić.
