Student PMF-a riješio Einsteinov test za svega 15 minuta
Veliku pažnju pobudio je Einsteinov test inteligencije, koji smo vam ponudili u subotu, a koji prema riječima samog slavnog fizičara može riješiti samo dva posto svjetske populacije. Među ‘odabranim društvom’ našao se naš čitatelj i student na zagrebačkom PMF-u Jan Perutka, koji je u koracima pojasnio kako riješiti kompleksni zadatak.
Janov screenshot potvrde da je zadatak urađen
Veliki njemački fizičar, koji je veći dio svoje karijere proveo u SAD-u Albert Einstein, svojevremeno je napravio test inteligencije, odnosno zahtjevan matematički zadatak, za koji je ustvrdio da ga može uraditi svega dva posto svjetske populacije. Jedan naš čitatelj sigurno je u toj skupini. Naime Jan Perutka, student smjera ‘znanosti o okolišu’ na zagrebačkom PMF-u uspio je uraditi zahtjevni Einsteinov zadatak, koji smo objavili u subotu. U koracima je podijelio postupak riješavanja s nama.
Test je koncipiran na način da je potrebno popuniti 25 polja, s pet ljudi različite nacionalnosti, koje piju različito piće, bave se drugim sportovima te imaju različite kućne ljubimce.
Dakle, osobe nemaju ništa zajedničko.
U testu treba otkriti tko živi u kojoj kući, koje je nacionalnosti, koje piće pije, kojim se sportom bavi i kojeg kućnog ljubimca ima.
Evo kako do rješenja
– Dakle, prvo nam kaže zadatak da Norvežanin živi u prvoj kući, pa ga smjestimo tamo.
Zatim se kaže da on živi pored plave kuće, pa je znači kuća s desne strane plava.
Također nam zadatak kaže da vlasnik srednje kuće pije mlijeko
pa i to napišemo, pojašnjava Jan.
– E sad postaje malo tricky. Uzmimo crvenu kuću u kojoj živi Britanac.
Dakle, ne može biti prva jer u njoj živi Norvežanin, a pošto znamo da je lijevo od bijele kuće zelena, dolazimo do zaključka da je jedina kuća u kojoj Norvežanin može živjeti žuta.
Odmah stavimo kao što piše u zadatku da vlasnik žute kuće igra odbojku.
Također, susjed odbojkaša ima konja kao ljubimca,
a jedini susjed se nalazi s desne strane. Dolazimo do zaključka da vlasnik plave kuće ima konja. Hajdemo dovršiti boje.
Znamo da je lijevo od bijele kuće zelena, ali također znamo da vlasnik zelene kuće pije kavu
i iz toga od dvije moguće pozicije za te dvije kuće dolazimo do samo jedne.
Bijela je posljednja desno,
a zelena je lijevo od nje.
Kako smo odredili boju četiri od pet kuća
jasno nam je da srednja mora biti crvena.
Piše da u njoj živi Britanac
pa ga stavimo tamo.
Također stavimo kavu ispod zelene kuće.
Do ovog dijela zadatka većina ljudi dođe koliko – toliko uspješno, uvjeren je Jan Perutka.
A dalje…
– Dakle, uzmimo da je Dancu omiljeno piće čaj. Po tome bi mogao biti u plavoj ili bijeloj kući
isto kao i Šveđanin. Međutim, Šveđanin ima psa kao kućnog ljubimca,
a ljubimac u plavoj kući je očigledno konj
tako da dolazimo do zaključka da je Danac u plavoj, a Šveđanin u bijeloj kući.
Kad smo popunili Danca, Šveđanina, te Dančevo piće, ostaje nam, što se tiče nacionalnosti, rupa samo u zelenoj kući,
pošto znamo četiri od pet nacionalnosti. Dolazimo do zaključka da u zelenoj kući živi Nijemac, a kako on voli golf, to odmah napišemo.
Stavimo psa kod Šveđanina.
Sad, kada smo gotovo pri kraju, uzimamo premisu da susjed osobe koja igra košarku pije vodu, a
samo je jedna moguća lokacija za te dvije stvari.
Dakle, Danac igra košarku, a Norvežanin pije vodu.
U pićima nam opet ostaje samo jedna nepoznanica. Zaključak je da Šveđanin pije pivo, objašnjava Jan ispunjavajući i treću kolonu.
Sada je već lakše i potpunim laicima
– Pošto ptice gaji osoba koja voli biciklizam,
Samo su dva takva polja moguća.
Dakle, Britanacu pod sport stavimo biciklizam,
a pod ljubimac ptice.
Sada nam je u području sporta jedino Šveđanin ostao prazan, pa nam je stoga jasno da se on bavi plivanjem.
To je zapravo to. Samo još dva polja nam ostaju prazna i to u području kućnog ljubimca.
I imamo izjavu da susjed košarkaša ima mačku.
Znači, stavimo mačku Norvežaninu.
Dakle, Nijemac ima posljednjeg preostalog ljubimca ribe, završava zadatak student znanosti o okolišu na PMF-u.
Screenshot urađenog zadatka
Ipak, mislim da ga može uraditi 20 posto svjetske populacije
Pitali smo Jana Perutku je li zbilja moguće da ovaj zadatak može uraditi svega dva posto svjetske populacije, kako je navodno mislio veliki Einstein.
– Meni je za izradu trebalo 15 minuta, a iako sam s Prirodno matematičkog fakulteta, zapravo sam na smjeru na kojem samo prvi semestar imamo matematiku. Mislim da zadatak ipak može uraditi 20-ak posto svjetske populacije, Janovo je mišljenje.
Ovaj kompleksni zadatak i ne izgleda kao nedostižna misija, kada ga objasni vrsni matematičar. No, u čemu je tajna njegove složenosti.
– Osnovni razlog kompleksnosti ovog zadatka je isprepletanje više tvrdnji, koje ako se bolje pogledaju, na kraju isključe jedna drugu. Međutim nije svatko u stanju uvidjeti svezu između dvije ili čak tri varijable, kao i u primjerice jednadžbi s više nepoznanica, pa se stoga zadatak čini težim nego što zapravo jest, zaključio je Perutka.
