Studente medicine razbjesnio dio Beroševog prijedloga zakona: ‘Oduzima nam se mogućnost odabira’
Javna rasprava zdravstvene reforme izazvala je veliko nezadovoljstvo studenata medicine i mladih liječnika. Prema novom prijedlogu zakona, novodiplomirani liječnici trebali bi provesti godinu dana radeći u ordinacijama obiteljske medicine. To studentima koji su se odmah željeli opredijeliti za specijalističko usavršavanje znatno remeti planove, a iz Inicijative mladih liječnika poručuju kako to nije adekvatan način reformiranja zdravstvenog sustava.
Foto: Unspalsh/screenshot
Trenutno je u tijeku javna rasprava nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, što je dio reforme Ministarstva zdravstva pod vodstvom ministra Vilija Beroša. Veliko je nezadovoljstvo studenata i liječnika izazvao Članak 43. prema kojem bi svježe diplomirani liječnici trebali provesti godinu dana radeći u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno ordinacijama obiteljske medicine. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo kod studenata medicine kojima bi ovo znatno produžilo čekanje na specijalizaciju i dodatno produžilo već dugačak studij.
Studenti nezadovoljni
Predstavnici studentskih zborova medicinskih fakulteta u Hrvatskoj su prisustvovali sastanku u Ministarstvu zdravstva na kojem su izrazili svoje nezadovoljstvo novim prijedlogom zakona. Radom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poručuju, dodatno bi im se produžio studij koji već sada traje šest godina, odnosno duže od ostalih studija u Hrvatskoj.
– Ovom odlukom mladi liječnici bi se tek nakon odrađenih godinu dana rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogli početi prijavljivati na natječaje za specijalizaciju, izuzev specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Time bi svaki student kojemu je želja prijaviti se za bolničku specijalizaciju čekao minimalno godinu dana duže nego što je planirao. Također, treba imati na umu da se natječaji za specijalizacije raspisuju po potrebi, što znači da bi tada diplomirani doktori medicine mogli čekati i mnogo duže od te jedne dodatne godine dana za prijavu na natječaj za željenu specijalizaciju. Valja nadodati da većina liječnika ne dobiva željenu specijalizaciju na prvom natječaju, što je isto važno znati dok razgovaramo o struci u kojoj studij traje šest godina, a specijalizacija četiri do šest godina, poručili su iz Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Oduzima im se mogućnost izbora
Studentima medicine do sada nudila mogućnost kako žele nastaviti svoj profesionalni život nakon završetka studija. Ako se nisu osjećali spremnima za samostalni rad, mogli su se odlučiti za Rad pod nadzorom uz mentora. Isto tako, mogli su odmah izabrati specijalističko usavršavanje ili raditi kao zamjena u ambulanti obiteljske medicine. Novim prijedlogom zakona ta im se mogućnost oduzima. Brojni su se studenti odlučivali za Rad pod nadzorom.
– Za Rad pod nadzorom odlučuje se otprilike dvije trećine liječnika kako bi stekli dodatno iskustvo i sigurnost u poslu. Povjerenstvo za mlade liječnike Hrvatske liječničke komore provelo je anketu među mladim liječnicima koji su radili na Radu pod nadzorom, te su sveukupno takav oblik rada ocijenili ocjenom vrlo dobar, poručio je Studentski zbor zagrebačke Medicine.
Odlazak liječnika u inozemstvo
Studenti su upozorili da bi uvođenje obveznog rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti moglo dovesti do sve većeg odljeva liječnika u inozemstvo, jer im se znatno remete osobni i profesionalni planovi. Na to upozorava i Inicijativa mladih liječnika, koja podržava studente.
– Odgovor studenata na navedenu promjenu je i više nego revoltiran, gdje 99 posto studenata, prema anketama sva četiri sveučilišta smatra da je navedena ‘prisila’ nepotrebna i nije pozitivna na daljnju edukaciju i napredovanje mladih liječnika, i smatra se da, ukoliko je nužna nekakva promjena, da se takva promjena može rješavati puno drugačije i da se u tim trenucima treba saslušati mišljenja upravo onih koji takav proces prolaze, a to su studenti medicinskih fakulteta, poručio je Fran Stjepan Naranđa iz Inicijative mladih liječnika.
Konačna odluka nije donesena
Predstavnici studentskih zborova sastali su se s Ministarstvom zdravstva. Prilikom rasprave utvrđeno je da prisila rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije rješenje, no, studenti su oprezni i nastavljaju s upozoravanjem na izmjene koje bi za njih bile vrlo nepovoljne.
– Budući da konačna odluka još nije donesena, studentski predstavnici neće odustati od svog nauma za potpunim uklanjanjem prijedloga obveze rada u PZZ-u. Očekujemo službeno priopćenje ministra Beroša o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti 11. studenog i nadamo se pozitivnom ishodu, no pripremamo se i za slučaj negativnog. Do tada, pozivamo i potičemo sve studente da nastave ostavljati svoje komentare na Članak 43. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, poručili su studenti.
‘Opet smo spali na previše riječi, premalo djela’
Inicijativa mladih liječnika podržala je studente te navodi kako njihov sastanak s Ministarstvom 18. listopada nije polučio zadovoljavajuće rezultate. Teme navedenog sastanka su bile povećanje koeficijenta plaća liječnika, rješavanje problema ‘robovlasničkih ugovora’ o specijalističkom usavršavanju i drugih problema koji su izazvali nezadovoljstvo mladih liječnika.
– Sa sastanka smo izašli bez ikakve pozitivne konotacije rješavanja navedenih tema, i opet smo spali na previše riječi, premalo djela. Stoga odgovor na pitanje jest ne, nismo postigli nikakav sporazum, i zahtijevamo na da budućim sastancima budu prisutne sve krovne institucije (HLK, HLS, HUBOL, KOHOM) koje od početka kolovoza nisu bile pozvane na kolektivne sastanke na navedene teme, koje su davno već elaborirane s njihove strane, što mi kao inicijativa smatramo jako poražavajućim, zaključio je Naranđa.
