Studija: Širenje sustava visokog obrazovanja u RH je neplansko i nesustavno
U Hrvatskoj se ulaz u visoko obrazovanje, kao i studiranje, u posljednjih dva desetljeća izrazito promijenilo. U posljednjih desetak godina primjećen je rast broja studenata, kao i broja upisnih mjesta na sveučilištima, koja su doživjela veliku ekspanziju . Zaključak je to dijela velike studije ‘Postati student u Hrvatskoj’ Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić, koji su projektom analize upisa na studijske programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj na osnovu rezultata ispita državne mature u razdoblju od 2010. do 2014. godine došli do zanimljivih podataka koji pokazuju kako masifikacija visokog obrazovanja u Hrvatskoj nije sustavno i ravnomjerno provedena.
www.srednja.hr
Danas je u Agenciji za znanost i obrazovanje predstavljena studija ‘Postati student u Hrvatskoj’, autora Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić, koji su se u njoj vrlo detaljno bavili dubinskom analizom procesa upisa na studijske programe visokih učilišta u Hrvatskoj. Analizirani su podaci od 2010. do 2014. godine, odnosno od uvođenja državne mature, iako su dostupne i brojke iz 1997. godine pa nadalje. Projekt je proveden s ciljem zaključka o tome kako se mlade osobe upisuju na fakultete, a kako bi se pomoglo ‘policymakerima’ da shvate što treba poduzeti i kako razvijati obrazovni sustav u budućnosti.
Izrazita ekspanzija broja upisnih mjesta na fakultetima
– Cilj nam je bio dubinski analizirati proces upisa na studijske programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Ovime smo htjeli ukazati na neke vrlo važne i relevantne teme vezane za ulazak u visoko obrazovanje, rekao je na početku Boris Jokić.
Prvo poglavlje detaljne studije bavi se pitanjem kako se mijenjajo broj upisnih mjesta na javnim visokim učilištima od 1997. godine do danas.
Analiza je pokazala kako je u Hrvatskoj došlo do zaista velikog povećanja broja upisnih mjesta na studijske programe javnih i visokih učilišta u razdoblju od 1997./1998. do danas. Radi se o izrazitoj ekspanziji, koja se nakon 2008. godine, kada je doživjela maksimum, postepeno smanjuje.
Porast broja upisnih mjesta pojavio se u većini analiziranih polja, kazao je Jokić, ali i naglasio kako postoji kontinuiran rast broja upisnih mjesta na studijskih programima u temeljnim medicinskim znanostima.
Kontinuiran rast u temeljnim medicinskim znanostima
– Usprkos uvriježenom dojmu da od 1997. godine nije došlo do povećanja obrazovanih doktora, zapravo se vidi kontinuiran rast. On je najviši u polju psihologije, što dobro pokazuje podatak da je 1997. godine na programu psihologije bilo 105 mjesta, dok je primjerice prošle godine na istom programu bilo čak 260 mjesta, rekao je Jokić.
Slična je situacija i u polju ekonomije te tehnologije prometa i transporta do 2008. godine, nakon koje slijedi pad broja upisnih mjesta.
Kada se pogleda struktura upisnih mjesta u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, vidljivo je da je 80 posto mjesta na redovnim, a 20 posto na izvanrednim studijskim programima. Na sveučilišnim studijama postotak iznosi 63, dok je 37 posto upisnih mjesta na stručnim studijima.
Više od polovine upisnih mjesta u području društvenih znanosti
Više od trećine upisnih mjesta na redovnim sveučilišnim i više od polovine na redovnim stručnim studijima je u području društvenih znanosti, dok je u području tehničkih znanosti oko 25 posto svih upisnih mjesta.
– Cijela priča oko toga da su tehničke znanosti također u padu nikako ne stoji, njihov je postotak zapravo kontinuiran, objasnio je Jokić te dodao kako postoji izrazita zastupljenost upisnih mjesta znanstvenog polja ekonomija koja se posljednje četiri godine smanjuje.
‘Širenje ponude studijskih programa i povećanje upisnih mjesta nije bilo ni sustavno ni ravnomjerno’
Širenje ponude studijskih programa i povećanja broja upisnih mjesta do 2008. jest u skladu s globalnim trendovima i strateškim određenjem Hrvatske koja je htjela povećati broj visokoobrazovanih stanovnika i uključiti se u globalnu ekonomiju. Međutim, tvrde autori studije, gore navedeni rezultati pokazuju da to širenje nije bilo niti sustavno niti ravnomjerno.
– Iz profila promjene nije jasno kakva se to struktura uopće htjela postići, to je u potpunosti besplanski razvoj visokog obrazovanja. Najbolji podatak za to je da je u sveučilišnim studijskim programima u polju ekonomije u godini vrhunca bilo čak 5 525 mjesta što je u usporedbi s 1997. godinom dvostruko više. Visoka učilišta su iskoristila ekspanziju da se prošire poljima u kojima se postavlja pitanje njihovog gospodarskog potencijala, objasnio je Jokić.
Potrebna je postupna promjena usklađena sa strateškim razvojem
Naglasio je i činjenicu da je Hrvatskoj potrebna postupna promjena usklađena sa strateškim razvojem zemlje.
–
Promjena koja treba uslijediti ne može biti radikalna, sve ideje koje
zagovaraju to da treba prepoloviti udio društvenih znanosti, prebaciti
ih na tehničke i slično, to su vrlo naivne ideje, jer na spomenuto
utječu i želje pojedinaca, kazao je.
Spomenuti su i stručni studiji te njihovo izvođenje na sveučilištima.
– Vrlo je upitno trebaju li sveučilišta izvoditi stručne studije i kakav je utjecaj toga što oni izvode na ostale dijelove sustava visokog obrazovanja . Izrazito je neprihvatljivo izvođenje izvanrednih stručnih studija na sveučilištima, mišljenja je Jokić.
