Studiranje na Kosovu: ‘Školarine su iznimno niske, ali se gura debilizacija društva’
Nije Hrvatska jedina zemlja čiji studenti imaju problema s bolonjom, a to nam je posvedočio student treće godine engleskog jezika i književnosti u Kosovu Stefan Veljković. Njegov faks imao je sjedište u Prištini, da bi se 1959. godine ‘privremeno’ preselio u Kosovsku Mitrovicu koja je postala pravi studentski grad. Školarine su im iznimno niske, zbog čega privlače studente iz cijele Srbije, Crne Gore ili BiH, ali primjerice na Filozofskom fakultetu koji je najveći poslije beogradskog, ne studira ni jedan Hrvat. Stefan je ujedno i član studentskog parlamenta te nas je detaljnije uputio u studentski život kao i sam rad fakulteta na sjeveru Kosova i Metohije.
Foto: srednja.hr
Dio mladih ljudi prilikom biranja fakulteta, kao i grada u kojem će isti upisati, veliku pažnju pridaje financijama te olakšicama koje bi mogao ostvariti. Zbog toga su fakulteti u Kosovu primamljivi velikom broju studenata iz BiH, Crne Gore ili centralne Srbije. Razgovarali smo sa Stefanom Veljkovićem koji studira na Filozofskom fakultetu u Prištini s privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici koji nas je uputio u tajne studiranja na Sjeveru Kosova.
Studenti su zbunjeni zbog načina provođenja bolonje
Stefan je treća godina engleskog jezika i književnosti na spomenutom fakultetu, a ujedno je i član studentskog parlamenta stoga je detaljnije upućen u visokoobrazovni sustav od drugih kolega. Filozofski fakultet na kojemu se obrazuje nalazio se u Prištini, a 1959. godine je preseljen u Kosovsku Mitrovicu koja je prerasla u studentski grad. Od 30 tisuća stanovnika, čak trećinu zauzima studentska populacija, a znatno niže školarine su glavni razlog zbog kojega na njihovim fakultetima studira veliki broj studenata iz okolnih država.
Međutim, kako Stefan tvrdi, uvođenjem bolonje prije četiri godine došlo je do problema s kojima se susreću sve njegove kolege koje stječu visoku naobrazbu u Kosovskoj Mitrovici.
– Bolonja je uvedena, ali se ne primjenjuje u svim segmentima, a gdje se i primjenjuje, ne provodi se dosljedno. Ostavljeno je upravama fakulteta da autonomno odlučuju koje će dijelove provoditi, a koje ne. Zbog toga su mnogi studenti zbunjeni, istaknuo je student treće godine engleskog jezika i književnosti.
Dodao je kako je aktivan u studentskom parlamentu te da pokušavaju promijeniti neke pravne norme po kojima bi olakšali i razjasnili situaciju na fakultetima, ali su i do sada dosta toga pozitivnoga napravili.
Financiranje fakultetskog obrazovanja
Školarine privlače studente iz okolnih zemalja
Za razliku od modela 3+2 , 4+1 ili 5+0 koje provodimo u Hrvatskoj, najveći broj fakulteta u Kosovu provodi model 4+1. Točnije, prvi stupanj studentskog obrazovanja traje četiri godine, a nakon njega slijedi master studij u trajanju od godine dana po čijem završetku studenti moraju napisati master rad.
– Po meni bi bilo najbolje da se bolonja implemenitra u cijeloj regiji na isti način. Bilo bi bolje kad bi Hrvatska, Srbija, BiH i druge zemlje u našoj regiji povodile isti sustav visokog obrazovanja, istaknuo je Stefan.
Trenutno se bolonja drugačije provodi u Beogradu od Kosovske Mitrovice što, kako kaže student engleskog jezika, nije drago velikom broju studenata.
Međutim, fakulteti u Kosovu imaju jednog asa u rukavu zbog kojega su dosta popularni kog stanovnika susjednih država. Školarine su iznimno niske u usporedbi s onima koje plaćaju u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori ili Srbiji pa je udio studenata iz tih zemalja u Kosovskoj Mitrovici jako velik.
– Na mom fakultetu je školarina svega 42 tisuće dinara (oko 2 800 kuna) i zbog toga smo privlačni stranim studentima. Također stranci imaju veće pogodnosti na našim fakultetima u vidu još nižih školarina ili smještaja u domu, a ljudi su zadovoljni i stupnjem obrazovanja te diplomom koju dobiju, objašnjava Stefan. No, još uvijek nisu razvili sustav razmjene studenata budući da su preseljeni iz Prištine te da sad rade sa smanjenim kapacitetom.
Peticije za manje vrijedne studente
Stefan nam je otkrio da je u posljednjih 20-ak dana na Filozofskom fakultetu jedna od vrućih tema ona oko upisa u više godine studija zbog prikupljenih ESPB bodova (Europski sustav prijenosa bodova).
– Do sada su se u višu godinu mogli upisivati samo oni koji su ostvarili 37 ESPB-a, dok je sad pokrenuta inicijativa na mom fakultetu da se upis omogući i onima koji imaju 33 boda. Ja to zovem debilizacijom društva jer se studenti ne podržavaju da uče, nego se sve više favoriziraju manje vrijedni, zaključio je Stefan ističući kako je broj potonjih znatno veći.
Osim spomenute borbe, studenti u Kosovskoj Mitrovici su se izborili za to da se ne povisi bodovni prag sa 48 na 50 ESPB-a za studente koji primaju financijsku potporu iz budžeta države. Ali u planu imaju ostvariti pravo na to da oni sa 45 i više bodova ne plaćaju punu školarinu, nego samo dio iznosa, to jest da se prebace na linearni način plaćanja.
‘Nemam problema s vezom, ako imam znanje’
Na kraju se Stefan osvrnuo i na sam studentsko zapošljavanje, kao i pronalazak posla u struci nakon završetka fakulteta. U Kosovskoj Mitrovici se nalazilo svega šest studentskih domova, ali zbog sve većeg rasta grade se još dodatna tri. Po pitanju zapošljavanja, studenti nemaju servis kao mi u Hravtskoj, nego rade u kafićima ili restoranima, na što profesori nemaju previše razumijevanja. Ako zbog posla izostaju s predavanja, hoće li im to biti opravdano, kako Stefan kaže, ovisi o dobroj volji profesora.
Studentski centar se nedavno otvorio, ali se svodi na rad udruga i klubova. Prva stvar koju Stefan planira napraviti kada sljedeće godine postane predsjednikom studentskog parlamenta jest žešće progurati rad SC-a.
– Za posao u struci morate imati dobru vezu. Htio bih raditi kao profesor i nemam problema s vezom ako imam znanje, ali imam problem s ljudima koji imaju vezu, ali bez znanja završe fakultet, požalio se kosovski student. Za kraj je dodao da se i oni suočavaju s odljevom mozgova, jer mladi ljudi većinom odlaze u Niš, Novi Sad ili Beograd u potrazi za radnim mjestom.
