Od silnog ponavljanja već su i zidovi upamtili koliko su negativne stope zaposlenosti mladih u Hrvatskoj, a time i njihova financijska situacija. Međutim u postojećem stanju treba se naučiti funkcionirati. Uz mnogobrojne izazove s kojima se mladež mora suočiti, upravljanje i razumijevanje financija jedna je od ključnih. Stoga prije nego upadnete u ozbiljnija novčana iskušenja, dobro bi bilo znati ove tri stvari.
Mladi ljudi se suočavaju sa svakojakim izazovima, a upravljanje i razumijevanje financija, jedan je od najvažnijih. Samo u prošloj godini, prema HZZ-u 60.383 osobe do 25 godina izgubile su posao, a mnogi uopće ne dobivaju šansu za prvo zaposlenje jer ih poslodavci jednostavno doživljavaju premladima i neiskusnima, a većina radnih mjesta upravo kao uvjet ima, posjedovanje iskustva. U takvim okolnostima, gdje je Hrvatska pri dnu zemalja s najvećim brojem nezaposlene mladeži, pitanja upravljanja novcem, nameću se kao ključna za plovidbu kroz život i uzburkano tržište rada. Evo tri stvari koje bi mladi trebali znati o financijama, prema portalu 24 Sata.
Diploma ne znači siguran posao
Primjerice u Njemačkoj, imate li diplomu, imate i 90-postotne šanse da ćete u roku godinu dana naći posao. Međutim u Hrvatskoj diploma ne jamči posao, a i onima koji ga ipak nađu, ne garantira dobre dohotke. Takvo stanje uzrokovano je mnogim činiteljima, poput neusklađenosti obrazovnog sustava i tržišta rada, ili negativnih financijskih kretanja u proteklih par godina. Dakle, u mnogim strukama postoji previše diplomiranih, a premalo stvarne potražnje na tržištu rada. Započinjete li školovanje, uzmite u obzir podatke o deficitarnim strukama te ih iskombinirajte s vašim preferencijama.
Kreditno zaduživanje
Protekle godine nepovoljne ekonomske situacije, pokazale su nam da ulazak u kredit može biti itekako opasan pothvat, međutim katkada je to jedini izlaz kako bi ljudi došli do skupljih materijalnih dobara. Unatoč višegodišnjoj dužničkoj obvezi, zasigurno će i u budućnosti biti onih koji će morati ulaziti u kredite, kako bi si priuštili primjerice automobil ili stran.
Predrag Bejaković je znanstveni savjetnik na “Institutu za javne financije” i autor mnogih istraživanja o tržištu rada i sustavu mirovinskog osiguranja. Kreditno zaduživanje on je ovako komentirao:
‘Hrvati su zaduženi, ali nisu više zaduženi nego nacije koje se nalaze u okruženju. Prema nekim pokazateljima Hrvatske narodne banke naša zaduženost se ublažava, odnosno ona stagnira. No nameće se pitanje – zašto smo se toliko zaduživali? Kao nacija smo do nedavno bili gladni robe, potrošnje, novih stvari, a istodobno se vjerovalo kako će naša primanja u budućnosti biti bolja. No, to nije izolirani fenomen, slična je situacija u cijeloj Europi, a pogotovo u mediteranskoj regiji.’
U tome svemu, važno je shvatiti, da je kredit jedan obični novčani proizvod, bankarskih i sličnih ustanova. Međutim, treba na njega gledati s oprezom te formirati ispravan stav o ovakvom obliku zaduživanja. Prije nego se kao mlada osoba upustite u financijski ugovor koji traje 30 godina, valjalo bi razmisliti o trenutnoj nestabilnosti tržišta rada, te si racionalno i realno zadati novčane prioritete.
Štednja i investicije
Kako se ne bi doveli u neko od čestih situacija poput ulaženja u nepovoljne kredite ili primanja jako malih mirovina, treba što prije početi investirati u budućnost. Prije ulaganja, financijski stručnjaci ističu da je važno odvajati i najmanje svote novca, kako bi se razvila životna navika štednje. S time je važno krenuti što prije, po mogućnosti u djetinjstvu, kada treba dio džeparca odvajati za ‘crne dane’. Na ovaj način uvijek ćete imati novca sa strane, koji možete iskoristiti za neke hitne situacije ili dugoročnije planove.