Kao i u drugim sustavima tako i u znanosti, ubrzan napredak dovodi do novih spoznaja, čime neke prethodne prestaju biti ispravne. Nešto što je danas istinito, već sutra može postati pogrešni i zastarjeli podatak, stoga je učenje i nadopunjavanje znanja i nakon završetka službenog obrazovanja, potrebnije nego ikada. U tekstu donosimo neke činjenice, koje smo učili u školi, ali one više nisu točne.
Foto: Wikimedia Commons
Ubrzan napredak znanosti i tehnologije nužno sa sobom donosi nove informacije, koje nerijetko svojim pojavljivanjem, isključuju valjanost starih. Tako da je svakodnevno informiranje, nadogradnja znanja itekako potrebna. Evo nekoliko činjenica, koje ste vjerojatno učili u školi, a koje su u međuvremenu prestale vrijediti kao istinite. Donosi ih Business Insider.
Pluton je planet
Još krajem 19. stoljeća znanstvenici su nagađali da u Sunčevom sustavu postoji i deveti planet. Unatoč takvim razmišljanjima Pluton je otkriven 30-ak godina poslije i to sasvim slučajno.
Pogrešni proračuni Uranove i Neptunove putanje ukazivali su da neka velika masa utječe na njihovo kretanje. Tako su mnogi astronomi krenuli u potragu, kako bi utvrdili kakva je to masa.
Među njima se našao i Clyde Tombaugh, mladi istraživač iz Arizone, koji je detaljnim pregledom neba uočio novi planet, 1930. godine. I tako je Pluton, sve do 2006. godine smatran devetim planetom Sunčeva sustava. Tada, točnije 24. kolovoza, Međunarodna astronomska unija (IAU) se obratila javnosti s informacijom kako Pluton, ne ulazi u kategoriju planeta zbog svoje veličine i orbite.
Dijamant je najčvršća tvar u prirodi
Tako se smatralo sve do 2009. godine, a od tada su pronađene tri čvršće supstance. Jedna od njih je smjesa minerala wurtzita i boron nitrida (BN), a druga je lonsdaleit (nazvan po slavnoj britanskoj kemičarki Kathleen Lonsdale) koji se još naziva i šesterokutni dijamant.
No trenutno najtvrđa pronađena tvar u prirodi je ultračvrsti kristalni kubični boron nitrid (ultrahard nanotwinned cubic borone nitride). Sve tri navedene supstance vrlo su rijetke u prirodi.
Izraelski robovi su izgradili piramide
Ovaj popularni mit je navodno je raširio bivši izraelski premijer Menachem Begin kada je bio u posjeti Egiptu 1977. godine.
Nisu Židovi mogli izgraditi piramide jer u to doba, kada su građene, ovaj narod nije ni postojao, rekao je profesor s jeruzalemskog Hebrew Universitya Amihai Mazar.
I zbilja neka nedavna arheološka iskopavanja su pokazala da su sami Egipćani regrutirani za gradnju ovih hramova. Iako su siromasi gradili piramide, bili su poštovani zbog takvog svoga djela, a kako robovi dakako nisu bili poštovani, nisu ni mogli dobiti tu ‘čast’ da grade hramove vladarima.
Jedina ljudska rukotvorina vidljiva iz svemira je Kineski zid
Ovo je već dugo raširena teza, kako je Kineski zid jedino djelo ljudskih ruku, koja se može vidjeti iz svemira.
Međutim, istina je da se zapravo, doduše samo naziru i svijetla velikih gradova, glavne prometnice i mostovi, zračne luke te brane. Naravno da bi se vidjele ove stvari potrebno je imati jako kvalitetnu opremu, a lakšoj vidljivosti svakako mogu pridonijeti i pogodni vremenski uvjeti.
Pet je carstava u klasifikaciji živih bića na zemlji
Živa bića na zemlji isprva su se dijelila na biljke, životinje i bakterije. Međutim u novije vrijeme ta se klasifikacija vršila kroz složeniji sustav pet carstava, odnosno prokariote, protiste, gljive, biljke i životinje.
No nove znanstvene spoznaje upućuju na to da bi se sustav mogao i proširiti za nekoliko ‘carstava’. Tako se sada mogu izdvojiti arhaebakterije (eng. archaebacteria) koje su ubrajane u bakterije još u prvoj klasifikaciji, međutim iako su veličinom i jednostavnošću, arhaebakterije slične uobičajenim bakterijama, njihov je molekularni sastav u mnogome različit.
Tako se dakle živi organizmi na Zemlji, isključujući ljude u SAD-u već dijele u šest carstava odnosno na biljke, životinje, gljive, protiste eubakterije i arhaebakterije.
Međutim, nova otkrića, osobito na razini ovih mikroorganizama, svakako bi mogla izolirati još poneko carstvo.
