Sudionici ‘Škole za život’ dali joj četvorku u 1. polugodištu, učitelji traže bolje edukacije oko ocjenjivanja i vrednovanja
Ministarstvo obrazovanja na kraju prvog polugodišta prikupilo je preliminarne povratne informacije od ravnatelja, stručnih suradnika, nastavnika i učenika o provedbi eksperimentalnog programa ‘Škola za život’ koji se provodi u 74 osnovne i srednje škole. Ministrica Blaženka Divjak istaknula je kako je eksperiment u prvom polugodištu zaradio čvrstu četvorku.
Ministrica Blaženka Divjak i njena pomoćnica Lidija Kralj danas su predstavile preliminarnu evaluaciju prvog polugodišta eksperimentalnog programa ‘Škola za život’ | Foto: srednja.hr
Rezultate preliminarne evaluacije provedbe ‘Škole za život’ u prvom polugodištu, danas su u Ministarstvu obrazovanja predstavile ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i njena pomoćnica Lidija Kralj. Kako su naglasile, rezultati su korisni jer se odmah upotrebljavaju za unapređenje pripreme za uvođenje programa u sve škole od iduće školske godine.
86% učenika u eksperimentu primijetilo da je u nastavi nešto drugačije, 10% ih nikad nije čulo za ‘Školu za život’
Rezultati evaluacije s pet regionalnih skupova nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja govore kako je 95% sudionika regionalnih skupova u potpunosti ili uglavnom zadovoljno promjenama koje donose predmetni kurikulumi.
Upitnik o zadovoljstvu provedbom programa ispunila su i 53 ravnatelja eksperimentalnih škola, a na tom uzorku, 83% ravnatelja smatra kako su ishodi učenja u kurikulumima ostvarivi u realnim uvjetima u njihovim školama. Isti broj ravnatelja u visokom postotku podržava izvođenje nastave prema eksperimentalnom programu i iduće školske godine. Dodatno je pojašnjeno kako su u anketi sudjelovala 53 ravnatelja s obzirom na to da je anketa još u tijeku pa nedostaju odgovori njih 20.
U upitniku koji je ispitivao zadovoljstvo provedbom programa, sudjelovala su i 3.544 učenika 5. i 7. razreda osnovne škole te učenici 1. razreda srednje škole. Njih 86% primijetili su da je ove školske godine u nastavi nešto drugačije nego prije. Od ispitanih učenika, njih 10% nikada nije čulo za ‘Školu za život’.
Učitelji i nastavnici traže bolje usavršavanje oko vrednovanja i ocjenjivanja
Teme za koje su ispitani učitelji i nastavnici istaknuli kako su potrebna dodatna usavršavanja jesu vrednovanje i ocjenjivanje, upotreba digitalne tehnologije u nastavi te ishodi učenja i njihova primjena.
Pomoćnica ministrice Kralj rekla je kako je upravo tema vrednovanja i ocjenjivanja ključna u obrazovnoj reformi i kako će se na tome i dalje raditi kroz edukacije nastavnika. Dodala je i kako su u pripremi ‘Škole za život’ za rujan ove godine ‘krenuli s virtualnim učionicama, a svi su se htjeli međusobno podružiti’, pa iz MZO-a najavljuju stavljanje jačeg naglaska upravo na edukacije nastavnika.
Divjak je na temelju preliminarne evaluacije istaknula da je ‘Škola za život’ dobila čvrstu četvorku ravnatelja i ostalih sudionika eksperimentalnog programa.
– Mislim da smo dobili vrlo kvalitetne povratne informacije koje pokazuju da su svi oni dionici koji su dosada bili u eksperimentalnom programu da su zadovoljni, ali daju nam naravno i sugestije, što je i ideja ovog eksperimentalnog programa – jedno zajedničko kreiranje cijeloga procesa što treba unaprijediti, kazala je ministrica.
Divjak: Ključan odgovor nije kako napisati odlične dokumente, nego kako to u školi implementirati
Osvrnula se i na pripremu za frontalno uvođenje programa u sve škole od iduće školske godine.
Najveći izazov je edukacija nastavnika, cijeli jedan grad veličine Vinkovaca je potrebno educirati za sljedeću godinu; za to je potrebno odabrati primjeren način, ali i teme na koje treba obratiti pozornost. Drugo što je bitno jesu uvjeti koji trebaju biti osigurani u školama kako bi se kurikulumi mogli u realnim uvjetima ostvariti. Više uopće nije pitanje treba li Hrvatskoj obrazovna reforma – odgovor je sigurno da, ali ono na što moramo odgovoriti je kako to napraviti. Ne kako napisati odlične papire i dokumente, nego kako to u školi implementirati, rekla je Divjak.
Odgovarajući na pitanje hoće li svi učenici sljedeće školske godine dobiti tablete, ministrica je rekla kako će se o tome odlučivati nakon posebne evaluacije vezane uz opremu u školama, a koja će biti provedena u siječnju.
– Kada vidimo koji su efekti, onda ćemo na ta pitanja svrhovito odgovoriti, zaključila je.
