Sutra počinje škola, a mi smo razgovarali s ministrom Fuchsom: Pitali smo ga kako će riješiti goruće probleme

Cijene energenata idu u nebo, imamo previše superodlikaša, a pritisci na nastavnike zbog ocjena sve su češći. Tek su to neki od ozbiljnih problema u školstvu s kojima će se ministar obrazovanja Radovan Fuchs morati uhvatiti ukoštac. Uoči prvog dana nastave s resornim smo ministrom porazgovarali o problemima u sustavu, izazovima koji se nameću kao i rješenjima na kojima radi sa svojim timom.

Foto: srednja.hr | Unsplash

Sutra počinje nastava. Neki će se vratiti, a neki po prvi put sjesti u klupe. Očekuje nas izazovna školska godina; inflacija je visoka, cijene energenata idu u nebo, a uza to sve, obrazovanje ima svoje specifične probleme. Previše je superodlikaša, škole nisu opremljene i dosta ih radi u dvije smjene, a posljednji su skandali pokazali koliko su nastavnici podložni pritiscima, kako nadređenih, tako i moćnih roditelja. Uoči prvog dana nastave, razgovarali smo s ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom, a on nam je otkrio kako će se i kada uhvatiti u koštac s ozbiljnim problemima u sustavu.

Cijene energenata idu u nebo, škole treba grijati, bez električne energije se ne može. Negdje se već najavljuje da će čistačice raditi bez grijanja. Hoće li naš sustav to izdržati? Što je, primjerice, s gradovima koji imaju male proračune? Najavili ste da se radi na modelima pomoći školama; koji su to modeli, jeste li odabrali i jedan konkretan?

Naravno da će sustav izdržati. Vlasnici i osnivači škola su županije i gradovi, a Zakonom o odgoju i obrazovanju propisano je da se u njihovom proračunu kroz decentralizirana sredstva osiguravaju novci za tu namjenu. Cjeloviti model pomoći lokalnoj samoupravi je pri završetku, a nakon što bude dovršen, bit će predstavljen predstavnicima lokalne samouprave i široj javnosti. Uz to vlasnici škola sigurno će poduzeti sve kako bi se uštedjelo na energentima, a da se kvaliteta nastave, a i sam boravak djece u školama ne naruši.

Sve više učenike prolazi s 5,0 i imamo inflaciju superodlikaša. To nije realno, što se vidi već na prelasku iz osnovne u srednju školu. Što poduzimate po tom pitanju i koji su vam idući potezi?

To pitanje nije od jučer, već se godinama provlači kroz javni prostor. Ono što bih želio naglasiti jest da su učitelji apsolutno autonomni u ocjenjivanju i nitko pa niti ministar ne može utjecati na njihove kriterije ocjenjivanja. Ono što smo mi prošle godine napravili jesu izmjene Pravilnika o upisu u srednje škole koji je omogućio veći broj bodova za upis na temelju rezultata prijemnog ispita. Tu mogućnost ove je godine iskoristilo šest škola pa su se po prvi puta u te škole upisali učenici koji nisu imali 5.0.

Zašto bi škole, koje nemaju navalu superodlikaša, uopće provodile prijemne? Ako ostane na tome da tek nekolicina škola, kao ove godine, provodi prijemne, to neće riješiti inflaciju superodlikaša u osnovnim školama. Osim toga, hoće li se koristiti Nacionalni ispiti, direktno ili indirektno, kao način rješavanja problema inflacije superodlikaša?

Broj učenika koji imaju prosjek 5.0 prvenstveno ovisi o dvije stvari- znanju učenika i kriterijima ocjenjivanja svakog nastavnika te će ovisno u promjenama upravo kod njih dolaziti do smanjenja ili povećanja postotka učenika koji imaju prosjek 5.0. A što se tiče prijemnih ispita u srednjim škola ako pretpostavimo da dio roditelja inzistira na prosjeku 5.0 upravo zbog upisa u neku od 6 najtraženijih škola onda je veći broj bodova koji se temeljem prijemnog ispita mogu otvoriti sigurno faktor koji cijeli sustav čini pravedniji i objektivnijim.

Ako uz to povežemo činjenicu da najveći postotak učenika s prosjekom 5.0 ima upravo u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji kao i to da gotovo sve škole u koje su se do sada upisivali samo učenici s prosjekom 5.0 možemo zaključiti da bi veći broj bodova mogao smanjiti inzistiranje na tom prosjeku iako slažem se s vama u ne prevelikoj mjeri. Isto tako kada nacionalni ispiti budu provedeni u punom opsegu sigurno će pomoći nastavnicima u ocjenjivanju i zaključivanju ocjena jer će imati neovisan alat s kojim će moći ukoliko to žele usklađivati svoje kriterije ocjenjivanja.

Skandal u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji bacio je svjetlo na kritičnu pojavu u školstvu – poklanjanje ocjena (uslijed pritisaka). Propisi to, u neku ruku, olakšavaju. Zašto je profesorica oštro kažnjena opomenom pred otkaz ako je inspekcija utvrdila da su promjene ocjena legalne? Što ćete konkretno u propisima mijenjati i na koji način, da poklanjanju ocjena i pritisku na nastavnike stanete na kraj?

Više puta sam naglasio da je inspekcija provodila inspekcijski nadzor te je provjeravala okolnosti i aktivnosti vezane uz navedeni slučaj. Tijekom nadzora utvrdila je određene nepravilnosti u radu tijekom godina, kako ravnateljice tako i profesorice, pa je u skladu s utvrđenim propustima i nepravilnostima predložila odnosno izrekla određene mjere. Ono što ćemo sigurno u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju, koji je predviđen za posljednji kvartal ove godine, napraviti je da ćemo vrlo jasno definirati procedure i rokove mijenjanja ocjena nakon zadnjeg dana škole.

Nastavnica je za nešto što joj je naloženo i što je po inspekciji legalno – dobila opomenu pred otkaz. Za očekivati je da će sada ili sama dati otkaz ili nastaviti raditi na način da se više nikada nikome ne zamjeri. Nije li to ono što dobar sustav želi pod svaku cijenu izbjeći, a ne prouzrokovati? Čini se da su inspekcija i mjere samo pogoršali situaciju.

Ma ne. To nije istina. Kao što sam rekao, sankcije koje su izrečene ili predložene su zbog određenih nepravilnosti u radu tijekom godine koje je inspekcija utvrdila tijekom nadzora, a ne zbog mijenjanja ocjena. Eventualne sankcije zbog mijenjanja ocjena moći će biti izrečene tek nakon što druga tijela koja provode istragu završe svoj posao i rezultate dostave Ministarstvu.

Cjelodnevna nastava pilot kreće tek 2023. Zašto ne već ove školske godine? Dojam je da se u zadnji čas odgađa projekt…

Nema cjelodnevne nastave bez da sve škole u Hrvatskoj rade u jednoj smjeni. Dakle prioritet i jedan od najvećih reformskih zahvata je prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni. Tako nešto su najavljivali brojni moji prethodnici i prethodnice, ali su nažalost te najave ostale samo na obećanjima jer nikada nisu uspjeli osigurati financijska sredstva za to. To je ovaj put riješeno jer je Vlada uspjela osigurati sredstva. Samo u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti osigurano je 2,3 milijarde kuna za izgradnju i dogradnju osnovnoškolskih ustanova kako bi se osigurao prelazak škola u jednosmjenski rad što je, kao što sam rekao, osnovni preduvjet uvođenja cjelodnevne škole.

Na tome se intenzivno radi već skoro godinu dana te je u završnoj fazi definiranje kriterija za objavu poziva osnivačima, županijama i gradovima za financiranje infrastrukturnih projekata na njihovom području. Raspisivanje poziva za školske objekte predviđeno je za jesen. Budući da će za izgradnju i dogradnju velikog broja škola trebati minimalno 4-5 godina paralelno s tim osigurana su sredstava Svjetske banke kako bismo pripremili i sve ono što će se u jednosmjenskim školama raditi.

Nemoguće je tako opsežan zahvat pripremiti preko noći niti je to moj način rada. Puno je bolje da se s provedbom takvih suštinskih projekata u obrazovanju krene nešto kasnije, ali da oni budu što bolje pripremljeni nego da se stvari, da tako kažemo, lome preko koljena i na silu guraju u sustav samo da bi ministar mogao reći da je nešto uveo. Vidjeli smo takvih primjera u prošlosti dosta i niti jedan nije dobro završio. Moji suradnici intenzivno rade na konceptu cjelodnevne škole jer je potrebno isplanirati sve u najsitnije detalje, a rezultat toga trebao bi biti pilot provedba u pedesetak škola i to kroz jedan ciklus od 4 godine. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja bi pratio provedbu kako bismo sve ono što bude dobro zadržali, a ostalo promijenili prije implementacije u sve škole. S pilotom planiranom krenuti 2023./2024.

Nastavnici i roditelji kritiziraju cjelodnevnu nastavu; prvi zbog opsega posla, drugi s tezom da će djeca cijeli dan biti u školi. Što kažete na te kritike? Hoće li nastavnici u cjelodnevnoj nastavi dobiti veće plaće?

Kako netko može kritizirati nešto što još nije u provedbi. Ponovit ću. Prioritet je da sve osnovne škole u Hrvatskoj rade u jednoj smjeni. Naši učenici u odnosu na svoje vršnjake u drugim zemljama EU imaju dosta manje sati neposredne nastave. A najmanje sati neposredne nastave imaju upravo zbog toga što 60% učenika pohađa nastavu u dvije smjene te nema prostora za dodatne sate. Možemo imati najbolje kurikulume na svijetu i najbolje metode poučavanja ukoliko nema dovoljno vremena prenijeti to učenicima ništa se značajnije neće promijeniti. Bez jednosmjenske nastave teško da ćemo ikad u obrazovanju postići značajnije poboljšanje.

Očekuje se cijeli novi Zakon o odgoju i obrazovanju. Možete li nam konkretno navesti 5 ključnih planiranih promjena koje će donijeti taj zakon?

Još ne bih o detaljima. Nacrt Zakona će biti predstavljen javnosti kroz javnu raspravu, a njegovo donošenje planirano je za posljednji kvartal ove godine. Kao što znate, riječ je o iznimno značajnom zakonu, pa i rad na njemu zahtijeva posebnu ozbiljnost zbog toga bi bilo neozbiljno izlaziti s velikim najavama koje bi se onda mogle shvatiti kao polovična rješenja. Pričekajmo još jedno kraće vrijeme nakon čega će, siguran sam, o tom zakonu biti dosta rasprava u javnosti.