Svaka treća mlada osoba želi da se o ovoj temi razgovara u školama: ‘Svjesni su problema’
Četrnaest posto mladih bilo bi spremno koristiti koruptivne radnje kako bi dobili bolju ocjenu. Gotovo svi mladi ocjenjuju da je korupcija u Hrvatskoj česta pojava, a 68 posto njih željelo bi antikorupcijske edukacije u školama. Pokazalo je to istraživanje Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo koje konkretno navodi kako druge države uključuju ovakve teme u školstvo.
Korupcija | foto: Pixabay, srednja.hr
Čak 86 posto mladih smatra da se korupcija u Hrvatskoj događa često, a samo tri posto vjeruje da je to rijetka pojava. 68 posto mladih podržava uvođenje antikorupcijske edukacije u školske kurikulume te su svjesni tog problema. Pokazala je to anketa Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo među 525 mladih ispitanika.
– 14 posto ispitanika bi bili spremni koristili koruptivne radnje kako bi dobili bolju ocjenu, dok ih 86 posto ne bi. 29 posto ispitanika smatra da bi bili spremni koristi koruptivne radnje da bi se zaposliti, dok 71 posto to ne bi bilo spremno učiniti, pokazalo je istraživanje u kojem je 61 posto osoba bilo između 19 i 29 godina, 34 posto je imalo 18 ili manje, a šest posto 30 i više.
‘U Grčkoj Nacionalna agencija za transparentnost potiče mlade da stvaraju vlastite projekte’
U izvještaju ‘Mladi i korupcija’ Sunčane Roksandić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu opisani su konkretni primjeri iz svijeta kako uključiti ovu temu u školstvo. Na primjer, u Maleziji postoji program koji studentima omogućuje da vode projekte o podizanju svijesti o korupciji unutar i izvan kampusa.
– Sličan primjer dolazi iz Grčke, gdje Nacionalna agencija za transparentnost potiče mlade da stvaraju vlastite projekte, poput filmova i postera, kako bi podigli svijest o antikorupcijskim mjerama. Ovi primjeri pokazuju da mladi mogu postati ključni akteri u borbi protiv korupcije kada im se pruži prilika da vode i kreiraju inicijative koje su im važne. Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa u Hrvatskoj provodi određene edukacijske programe među mladima, ali ne među svima, navodi Roksandić.
U sklopu projekta ‘Osnaživanje budućih generacija za borbu protiv korupcije’ Centar je izradio policy paper o mladima i antikorupciji, održao okrugli stol i proveo kampanju na društvenim mrežama. I Eurobarometar za 2024. godinu pokazuje da na razini EU-a 68 posto ispitanika smatra da je korupcija raširena, a u Hrvatskoj je ta brojka visokih 92 posto, stoji u izvješću.
– Iako neki fakulteti imaju posebne predmete usmjerene na suzbijanje koruptivnih ponašanja, često su isti izborni predmeti ili su zastupljeniji na fakultetima društvenog usmjerenja. No, kako velika većina mladih bude sudjelovala ili već sudjeluje na tržištu rada, sve bi obrazovne institucije trebale imati mogućnosti da njihove studentice i studenti imaju pristup takvih predmetima ili predavanjima, piše Rosandić.
‘Čak 44 posto mladih je, po rezultatima ankete, osobno nazočilo slučaju korupcije’
Mladi uzroke korupcije u Hrvatskoj vide u tome što ‘se svi znaju’ te u tome što je zapošljavanje u državnim i javnim službama prije svega bazirano na poznanstvima, a ne stručnosti i znanju. Također, kao uzrok navode i nedostatak integriteta kod javnih službenika i onih zaposlenih u privatnom sektoru.
– Čak 44 posto mladih je, po rezultatima ankete, osobno nazočilo slučaju korupcije, 32 posto nije nazočilo a 24 posto ne zna odnosno nije sigurno je li nazočilo ili nije nazočilo. U većini slučajeva, mladi smatraju korupcijom prihvaćanje mita u zamjenu za uslugu (75 posto), namještanje natječaja za javnu nabavu (80 posto), davanje novaca ili poklona liječniku za bržu ili bolju uslugu (57 posto), korištenje osobnih veza za dobivanje posla ili promaknuća (65 posto), dobivanje bolje ocjene na ispitu zbog poznanstva (75 posto), plaćanje policajcu da ne napiše kaznu (75 posto), pokazala je anketa.
Ispitanici prepoznaju odgovornost institucija poput USKOK-a, Državnog odvjetništva i policije u borbi protiv korupcije, no daju im niske ocjene u njihovoj učinkovitosti. Primjerice, USKOK dobiva prosječnu ocjenu učinkovitosti od 2,7 od pet, Državno odvjetništvo 2,29, a policija 2,1.
– To zapravo pokazuje značajan raskorak između onoga što mladi vjeruju da bi te institucije trebale raditi i njihovog stvarnog učinka. S druge strane, krajnji rezultat borbe protiv korupcije, na primjer pravomoćna presuda i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi, ne ovisi o samim navedenim institucijama već i trajanju sudskih postupaka i medijskoj prezentaciji istih, stoji u izvješću koje možete pronaći u dokumentu ispod, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
