Svaki drugi 13-godišnjak pije energetska pića: Uskoro se zakonski zabranjuju u školama i oko njih?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predstavio je nove podatke o konzumaciji energetskih pića kod mladih. Sve više mladih svakodnevno pije energetska pića, svaki treći 15-godišnjak miješa energetsko piće s alkoholom, a najmanje pola litre tog pića popilo je 7,3 posto učenika i 3,6 posto učenica u zadnjoj prilici koju su imali. Također, u odnosu na istraživanje iz 2018. godine, porastao je broj djevojaka koje piju energetska pića. Istaknut je i jedan napredak, a to je da je sama dostupnost energetskih pića smanjenja zbog veće kontrole na granicama i povišenja carine. Plan je i da se novim Zakonom o odgoju i obrazovanju zabrani konzumacija energetskih pića u školi i okrugu škole.
Ilustracija: Pixabay
U sklopu Međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika – HBSC otkriveno je kako u Hrvatskoj svaki treći 11-godišnjak i svaki drugi 13- godišnjak pije energetska pića. Prvi put od 2002. otkada se provodi istraživanje dječaci u dobi od 13 godina ne piju više energetskih pića od djevojčica, već se taj broj izjednačio. Ukupno dva od tri 15-godišnjaka redovito pije energetska pića. Svakodnevno takva pića konzumira 5,9 posto učenika i 2,3 posto učenica u dobi od 11 godina, te 6,4 posto učenika i 3,9 učenica u dobi od 15 godina. Jedan do dva posto učenica i dva do četiri posto učenika u posljednjoj je prilici popilo tri i više limenke energetskih pića.
Nadalje, naglašeno je da svaki treći 15-godišnjak miješa energetska pića s alkoholom, a u dobi od 11 godina to radi 13 posto dječaka i 7 posto djevojčica. Zbog poreza i carina sama dostupnost energetskih pića je manja. Pomak od zadnjeg istraživanja 2018. vidljiv je i u tome što dvoje od troje učenika u dobi od 11 godina nikada nije pilo energetska pića, kao ni tri od četiri učenice u toj dobi. U dobi od 15 godina energetska pića nikada ne pije svaki treći učenik i učenica, ali zato je najmanje pola litre u posljednjoj prilici popilo 7,3 posto učenika i 3,6 posto učenica.
‘Miješanje energetskih pića s alkoholom postalo je supkultura’
– Već deset godina razmišljamo što napraviti da maknemo energetska pića od djece, no do sada s time nismo bili uspješni te je zato ta tema ponovno pokrenuta. Sami podatci nisu toliko alarmantni, no problem je da se energetska pića nude mladima i dostupna su im. Zakonski to treba regulirati tako da takva pića ne budu dostupna na mjestima gdje se nalaze mladi, rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a na predstavljanju rezultata istraživanja.
Capak je također istaknuo loš utjecaj energetskih pića na zdravlje jer su oni puni šećera, kofeina te uzrokuju cijeli niz nuspojava. Istaknuo je i problem s deklaracijama na kojima bi jasno trebalo pisati da se ta pića ne smiju konzumirati s alkoholom. Iva Pejnović Franelić iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj pojasnila je problem oglašavanja u kojima je marketing energetskih pića usmjeren na djecu i adolescente. Zbog toga smatra da je važno stvoriti nacionalni okvir te da su svi u zdravstvenom sustavu dužni educirati obitelji i djecu o riziku koji takva pića donose.
– Problematično je i reklamiranje energetskih pića na sportskim događanjima. Europska komisija donosi preporuke, no ta pića se i dalje mogu kupiti. Na primjer, u Švedskoj je mladima ispod 15 godina zabranjeno kupovanje energetskih pića, a Mađarska od 2012. ima poseban zdravstveni porez za takva pića. Energetska pića daju dodatnu energiju, ali prevelika količina dovodi do trovanja, ovisnosti i prekomjerne mase te debljine u kojima Hrvatska također ima loše brojke. Miješanje energetskih pića s alkoholom postala je supkultura partijanja mladih, a dovodi do srčanog zastoja i kroničnih posljedica, rekla je Pejnović Franelić.
‘Zakon o zabrani nije rješenje’
Vera Katalinić Janković, predstavnica Ministarstva zdravstva, objasnila je kako se u Zakonu u medijima dodao članak o zabrani oglašavanja o energetskim pićima te da je plan se u novi Zakon o odgoju i obrazovanju doda zabrana konzumiranja energetskih pića u školi i okrugu škole, kao i zabrana prodaje tih proizvoda u školskim automatima. Do sada je to bila preporuka.
– Zakon kao zakon je možda dobar da nas osvijesti, ali nije rješenje za ovaj problem. Do sada se zbog tehničkih razloga ograničenost tih pića maloljetnicama nije mogla regulirati, stoga se radilo na dokumentima za edukaciju o tom području, pojasnila je Katalinić Janković.
Ivana Pavić Šimetin | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Daniel Dilber, pedijatrijski kardiolog, poručio je da zbog konzumacije energetskih pića kod mladih dolazi do glavobolja, nemogućnosti spavanja, a čak i do epileptičkih napada te pada tlaka. Objasnio je da kofein koji se nalazi u tim pićima dovodi do prekomjerne reakcije te funkcionira kao adrenalin.
– Kofein se veže za stanice srčanog mišića baš kao i adrenalin. Povećava jačinu rada srca i rizik od iznenadne smrti, a kronična bolesna djeca koja to konzumiraju još su u većoj opasnosti, poručio je Dilber.
Da je važno razlikovati energetska pića od onih izotoničnih naglasila je Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne stvari u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U prodaji takva pića su izjednačena, a zapravo je štetnost energetskih pića puno veća.
‘Energetska pića i kava ne mogu se uspoređivati’
– Ja se zapravo nadam da mladi kada govore da piju energetska pića, zapravo misle na izotonična pića. Iako obje vrste spadaju u bezalkoholna osvježavajuća pića, izotonični napitci ne sadržaju kofein, u njih se rijetko dodaju vitamini, a većinom ih piju sportaši nakon napornih treninga za regeneraciju i hidraciju. U energetska se pića pak dodaju vitamini, velika količina kofeina i često se miješaju s alkoholom zbog zabave. Isto služe kao ‘pomoć’ pri fizičkim i napornim mentalnim aktivnostima, za razbuđivanje i zabavu, rekla je Pollak.
Naglasila je i kako je važno izbaciti energetska pića iz vidokruga škola i automata. Problem vidi u deklaraciji na tim proizvodima jer u glavnom vidnom polju proizvođači ne ističu dovoljno kako su ta pića zabranjena za mlade te da se ne smiju miješati s alkoholnim pićima. Isto tako, ne bi se smjele pisati usporedbe poput toga da jedna limenka energetskog pića sadrži istu količinu kofeina kao i šalica kave, što je čest slučaj na takvim deklaracijama. Prokomentirala je i što zapravo znači da jedno dijete popije tri energetska pića dnevno.
– Kao što ne uspoređujemo margarin i maslac, tako ne smijemo uspoređivati energetska pića i kavu. Jedno energetsko piće u sebi ima 27 grama šećera što je isto kao i pet i pol vrećica šećera koji se dobivaju u kafićima. Ako se popiju tri pića, u sebe se unosi 90 grama šećera dnevno. Upravo je to razlog i povećanju trenda pretilosti, kazala je Pollak i pozvala mlade da ako primijete kakve nuspojave zbog uporabe energetskih pića ili drugih namirnica, to mogu prijaviti u sustavu nutrivigilancije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Na okruglom stolu prezentirani su i materijali koji mogu pomoći profesorima te učenicima u educiranju o ovoj temi, a dostupni su na stranicama HZJZ-a.
