Svaki treći hrvatski učenik strukovne škole, prema PISA-i, nema osnovnu razinu matematičke pismenosti
U PISA istraživanju sudjeluju učenici koji imaju 15 godina, a posljednji ciklus uključivao je 81 zemlju u kojoj prevladavaju različiti obrazovni sustavi. Tako, primjerice, učenici u nekoj zemlji s 15 godina su još uvijek u osnovnoj školi, dok je u Hrvatskoj situacija takva da je većina 15-godišnjaka već u prvom razredu srednje škole. Stoga je kod nas moguće vidjeti kakve su rezultate postigli učenici koji su upisali gimnaziju, a kakve učenici koji su upisali strukovne škole.
Ilustracija: Pexels
Iako hrvatski 15-godišnji učenici koji sudjeluju u PISA istraživanju dolaze iz istog osnovnog obrazovnog sustava i s tim znanjem odlaze u srednju školu, njihovi rezultati su vrlo različiti. Najveća razlika vidljiva je upravo između učenika koji su upisali gimnaziju i učenika koji su upisali strukovne škole. Valja istaknuti kako u istraživanju sudjeluju isključivo 15-godišnji učenici iz općeobrazovnih i strukovnih programa, kao i učenici iz javnih, privatnih i međunarodnih škola.
U PISA istraživanju koje je provedeno 2022. godine sudjelovalo je ukupno 6.153 učenika iz 178 srednjih i dvije osnovne škole. Iz četverogodišnjih ili petogodišnjih strukovnih škola sudjelovalo je 2.675 učenika što je ujedno najveći udio učenika u istraživanju. Zatim je gimnazija sudjelovalo 1.713 učenika, iz strukovno-industrijsko obrtničkih škola 1.677 učenika, iz mješovitih škola njih 1.162, iz umjetničkih strukovnih škola 108 i iz osnovnih škola 10 učenika.
Učenici u strukovnim školama najgore rezultate imaju iz matematičke pismenosti
Kada je u pitanju matematička pismenost, u njoj najbolji prosječan rezultat ostvaruju učenici gimnazijskih programa. Učenici svih drugih obrazovnih programa ostvaruju značajno lošiji rezultat od hrvatskog prosjeka, ali i prosjeka OECD-a. Prema prosječnom rezultatu, učenici industrijskih programa, obrtničkih programa, programa za stjecanje nižih kvalifikacija te učenici koji se s 15 godina još uvijek nalaze u osnovnoj školi još uvijek nisu dosegli osnovnu razinu matematičke pismenosti.
Svaki treći učenik strukovnih programa te dva od pet učenika u umjetničkim programima ne dostižu osnovnu razinu u matematičkoj pismenosti, dok svega oko dva posto učenika četverogodišnjih ili petogodišnjih strukovnih programa dostiže najviše razine matematičke pismenosti. Tako se najveći udio učenika u Hrvatskoj koji ne dostižu osnovnu razinu matematičke pismenosti obrazuje prema industrijskom programu, njih oko 76 posto.
S druge strane, najveći udio učenika u Hrvatskoj koji dostižu najviše razine matematičke pismenosti obrazuje se prema gimnazijskom programu i njih je oko 13 posto. No, i ima učenika koji su u gimnazijskom programu, a da su ispod osnovne razine po pitanju matematičke pismenosti i to njih oko osam posto.
Jedan od pet učenika u strukovnim i umjetničkim programima ne dostiže osnovnu razinu čitalačke pismenosti
Što se tiče čitalačke pismenosti, rezultati i tu idu u korist učenika koji su upisali gimnazijski program. Najbolji prosječan rezultat iz čitalačke pismenosti ostvaruju
učenici gimnazijskih programa, dok, ponovno, učenici svih drugih obrazovnih programa ostvaruju značajno lošiji rezultat od hrvatskog prosjeka i prosjeka OECD-a, ali uz iznimku umjetničkih programa čiji se rezultat ne razlikuje značajno od prosjeka OECD-a.
Najlošiji rezultat po pitanju čitalačke pismenosti postigli su učenici obrtničkih programa te učenici koji se s 15 godina još uvijek nalaze u osnovnoj školi. Prema prosječnom rezultatu, učenici industrijskih programa, obrtničkih programa, programa za stjecanje nižih kvalifikacija te učenici koji se s 15 godina još uvijek nalaze u osnovnoj školi nisu dosegli osnovnu razinu čitalačke pismenosti.
Najveći udio učenika u Hrvatskoj koji ne dostižu osnovnu razinu čitalačke pismenosti obrazuje se prema industrijskom programu, njih oko 68 posto, dok ih je oko 62 posto u obrtničkom programu te njih oko 58 posto u programima za stjecanje nižih kvalifikacija. Otprilike jedan od pet učenika u strukovnim i umjetničkim programima ne dostiže osnovnu razinu čitalačke pismenosti, dok se oko 2,4 posto učenika ispod osnovne razine nalazi u gimnazijskom programu.
Učenici koji se obrazuju po gimnazijskom programu ostvarili najbolje rezultate i iz prirodoslovne pismenosti
Po pitanju prirodoslovne pismenosti, za učenike strukovnih programa rezultati su nešto bolji, ali i dalje prema prosječnom rezultatu učenici industrijskih programa, obrtničkih programa i programa za stjecanje nižih kvalifikacija nisu dosegli osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti. Ponovno su najbolji prosječan rezultat iz prirodoslovne pismenosti imali učenici gimnazijskih programa, dok su učenici svih drugih obrazovnih programa ostvaruju značajno lošiji rezultat od hrvatskog prosjeka i prosjeka OECD-a.
Najlošiji rezultat postigli su učenici industrijskih programa te učenici programa za stjecanje nižih kvalifikacija, dok se prosječan učenik strukovnih i umjetničkih programa nalazi na osnovnoj razini prirodoslovne pismenosti. Na osnovnoj razini nalaze se i petnaestogodišnji učenici koji se još uvijek nalaze u osnovnoj školi. Najveći udio učenika u Hrvatskoj koji ne dostižu osnovnu prirodoslovne pismenosti obrazuje se prema industrijskom programu, njih oko 67 posto, u programima za stjecanje nižih kvalifikacija je to oko 64 posto te obrtničkim programima njih oko 55 posto.
Otprilike jedan od pet učenika u strukovnim i umjetničkim programima ne dostiže osnovnu razinu, a oko četiri posto učenika koji su ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti obrazuje se prema gimnazijskom programu. Detaljnije rezultate možete pogledati u dokumentu niže, a ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
