Svako peto slobodno radno mjesto nudi se u obrazovnom sektoru
U odnosu na srpanj u kolovozu je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je oko dvije i pol tisuće manje nezaposlenih osoba. Time se nastavio trend laganog pada broja nezaposlenih koji se odvija od ožujka ove godine. Kada je riječ o mladima do 24 godine i tu se dogodio neznatan pomak na bolje. Točno 664 osobe je manje na burzi ove dobi. U kolovozu je HZZ-u prijavljeno preko devet tisuća slobodnih radnih mjesta. Od tog broja čak svako peto radno mjesto, traži se u obrazovnom sektoru.
Lagani pad broja nezaposlenih se nastavlja. Tako je u kolovozu zabilježeno 2 tisuće i 571 manje nezaposlenih u odnosu na srpanj. Krvna slika neznatno se poboljšala i unutar populacije do 24 godine, pa je tu 664 manje nezaposlenih nego u prethodnom mjesecu, odnosno sada 56 tisuća i 463. Najviše je slobodnih radnih mjesta u kolovozu ponuđeno iz obrazovnog sektora te prerađivačke industrije.
Trećina slobodnih radnih mjesta zahtjeva visoku stručnu spremu
Dok je prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najviše radnih mjesta u kolovozu u sektorima obrazovanja, prerađivačke industrije i trgovine, nešto je drukčija slika na najposjećenijem internetskom oglasniku za posao.
– Tijekom kolovoza, od svih oglasa objavljenih na našem portalu trećina ih je bilo za visoku stručnu spremu, odnosno gotovo 400 oglasa, dok ih je petina (19%) bila za višu stručnu spremu (više od 200).
Najviše oglasa za djelatnike s visokom stručnom spremom tražilo se u kategorijama prodaja (21%) te IT i telekomunikacije (17%). Na trećem mjestu po broju oglasa je ekonomija, financije i računovodstvo (16%), rekli su nam iz službe za odnose s javnošću portala MojPosao.
Slična je situacija glede slobodnih radnih mjesta na spomenutom portalu i za djelatnike s višom stručnom spremom. Tu također prevladavaju oglasi iz domene informatike i ekonomije. Treće područje po broju ponuđenih oglasa je arhitektura. Zbog legalizacije objekata, potražnja za djelatnicima iz ove domene porasla je za tri puta u odnosu na isto vrijeme prošle godine.
Najtraženija zanimanja u kolovozu na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje
Skrb te sigurnost i zaštita najmanje tražena zanimanja visokoobrazovnog stupnja
Dok je na burzi 9.3 posto slobodnih radnih mjesta u kolovozu otvoreno u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, s druge strane na portalu MojPosao svega 0.4 posto oglasa za visoku stručnu spremu otpada na skrb, dakle o djeci i starijima.
Mali broj oglasa nudi se i za osobe sa završenim studijem u sektoru sigurnosti i zaštite, budući da često za ovakva zanimanja poslodavci traže manje kvalificirane radnike.
Neusklađeni obrazovni programi s potrebama gospodarstva veći problem od upisnih kvota
Roditelji i djeca su se počeli baviti burzovnim izvješćima o čemu svjedoči podatak koji smo dobili iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da je najveći interes osmaša bio za upis u farmaceutsku srednju školu.
Osim što je ovo zanimanje dobro plaćeno, čak i ako se samo radi o stručnoj spremi farmaceutski tehničar, bez dakle fakultetske diplome, ovo zanimanje je i deficitarno na hrvatskom tržištu rada.
– Kada se radi o fakultetskom obrazovanju pokazalo se kako broj studenata koji završe pojedini fakultet nije toliko problematičan. Veći problem predstavlja neusklađenost fakultetskih programa sa zahtjevima gospodarstva. Djelatnosti kao što su IT industrija, medicina i farmacija, još uvijek imaju manjak stručnjaka.
Ovo su svakako djelatnosti u kojima treba poticati usavršavanje. No, ako se ne promjene uvjeti zaposlenja odnosno mladim stručnjacima koji završe fakultete olakša zaposlenje u tim djelatnostima, a nerijetko se radi o zahtjevnim fakultetima, teško je očekivati da se stanje može promijeniti.
Kada pogledamo suficitarna zanimanja, prevladavaju struke društvenog usmjerenja kod kojih se treba koncentrirati na unapređenja kvalitete studiranja, a ponegdje i ograničiti upisne kvote, mišljenja su na portalu MojPosao.
Fakultet će ubuduće biti samo podloga za daljnje usavršavanje
Već se cijelu prošlu akademsku i školsku godinu najavljuje izrada Strategije obrazovanja od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koja bi se trebala doticati i prilagodbe nastavnih programa potrebama gospodarstva. Na portalu MojPosao smatraju da su programi i u srednjim školama i na fakultetima trenutno neusklađeni.
– Vjerujemo da će školovanje u budućnosti biti zapravo samo podloga za daljnje učenje. Uz fakultet ili srednjoškolsko obrazovanje potrebno je kontinuirano daljnje obrazovanje koje podrazumijeva usvajanje novih tehnologija i praćenje trendova na tržištu. Bez obzira na to o kojoj gospodarskoj grani se radi, ona zasigurno napreduje sve brže te je potrebno kontinuirano nadograđivati svoje znanje kroz praksu i stručnu literaturu, zaključuju sa spomenutog portala.
