Svako treće dijete u Hrvatskoj ima previše kila, evo u kojoj je regiji stanje najkritičnije
Problem s debljinom u Hrvatskoj je alarmantan, upozorila je Sanja Musić Milanović, voditeljica istraživanja pri HZJZ-u. Predstavila je rezultate za Hrvatsku u sklopu Europske inicijative praćenja debljine u djece. Najviše pretile djece ima u Panonskoj regiji i na Jadranu, a najbolje se drži grad Zagreb. Svako treće dijete ima previše kila. Zbog toga bi do 2050. godine prosječan životni vijek mogao pasti za 3,5 godina.
Galerija 10 Fotografija
Otvori
Debljina u djece u Hrvatskoj je iznimna i moramo hitno djelovati, najkraći je sažetak izlaganja rezultata istraživanja ovog fenomena u Hrvatskoj tijekom školske godine 2021./2022. Najnovije rezultate u sklopu Europske inicijative praćenja debljine u djece (COSI) na razini Hrvatske proveo je tim pod vodstvom Sanje Musić Milanović, voditeljice ovog istraživanja za Hrvatsku pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Treće istraživanje: Uočavaju se negativni trendovi
Hrvatska se svojim dijelom, nazvanim CroCOSI ovoj europskoj akciji pridružila 2015./16. godine u njihovom četvrtom krugu. Ovo je sada već treće istraživanje za razinu Hrvatske i šesti u Europi. Musić Milanović je istaknula da su ovi najnoviji rezultati posebno zanimljivi iz dva razloga. Osim što se sada mogu vidjeti najaktualniji trendovi oko ovog pitanja zahvaljujući ranijim istraživanjima, ovi rezultati sada također obuhvaćaju i razdoblje COVID-19 pandemije. COSI istraživanje u Hrvatskoj su uz HZJZ poduprijeli i Ministarstvo zdravstva te Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO).
Prema rezultatima, čak 36,1 posto djece u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Od toga, 38,5 posto prekomjerne težine otpada na dječake, a 33,7 posto na djevojčice. Rezultati istraživanja su dobiveni na uzorku od 2.374 djece od 8 do 9 godina starosti. Dakle, svako treće dijete u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom težinom. Najmanje pretile djece je u gradu Zagrebu, a najviše u Panonskoj regiji. Musić Milanović i njezin tim su obišli 179 matičnih i 83 područne škole gdje su razgovarali s učenicima i roditeljima o njihovim prehrambenim navikama, ali ujedno i vagali učenike.
U usporedbi s 1980. godinom, dječaci su u prosjeku 11,2 centimetara viši i 7,9 kilograma teži nego njihovi vršnjaci početkom osamdesetih. Djevojčice su u tom istom razdoblju porasle za 10,7 centimetara više te su 7,4 kilograma teže.
Najviše djevojčica s prekomjernom težinom, zabilježeno je u Jadranskoj regiji s 36,3 posto. Slijede ih Panonska regija (34,1 posto) i područje sjeverne Hrvatske. Najmanje prekomjerne mase među djevojčicama, bilježi Zagrebačka regija s 27,6 posto. Zagreb ujedno bilježi i najmanji postotak dječaka s prekomjernom masom, gdje ih je zabilježeno samo 29,8 posto. Najviše prekomjernih dječaka zabilježeno je u Panonskoj županiji, gdje drže udio od 43 posto. Slijedi ih Jadranska regija (40,8 posto) te Sjeverna Hrvatska 37,1 posto.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Raste rizik kroničnih bolesti: Koronavirus isto igra svoju ulogu
Istraživanje je napravilo i razliku između prekomjerne tjelesne težine i debljine. Tako 21,7 posto djevojčica i 19,8 posto dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu, a 12 posto djevojčica i 18,7 posto dječaka ima problema s debljinom. Musić Milanović je upozorila se zbog ovih rezultata očekuje da će očekivani životni vijek u Hrvatskoj do 2050. godine pasti za 3,5 godina, uz rizik razvijanja 500 tisuća kroničnih nezaraznih bolesti povezanih s debljinom.
– Očekivali smo takve rezultate jer su u skladu s rezultatima u drugim zemljama nakon pandemije. Apeliram na liječnike, u prvom redu na školsku i primarnu medicinu da prepoznaju problem, da ne čekamo pojavu šećerne bolesti. Da se uhvatimo u koštac s ovim problemom u najranijoj životnoj dobi, poručila je Musić Milanović.
U istraživanju je istaknuto i kako samo polovica roditelja percipira da im dijete ima prekomjernu tjelesnu masu. Kada je riječ o debljini, čak 20 puta više djece ima debljinu nego što su im roditelji svjesni problema, zbog čega je bitno da liječnici na vrijeme postave dijagnozu. Koronavirus je donio i nove probleme jer je tijekom pandemije svako treće dijete provelo više vremena pred ekranima nego uobičajeno. Dok Svjetska zdravstvena organizacija preporuka barem sat vremena aktivne igre vani, igranje s vršnjacima se tijekom korone smanjila kod svakog trećeg 8-godišnjaka. Uz to, 10,4 posto djece je češće doručkovalo.
Hrvatska pri vrhu EU po pitanju debljine
Ipak, rezultati prikupljeni tijekom pandemije su donijeli i neke pozitivne promjene. Naime, svaka peta obitelj je češće zajednički konzumirala te pripremala hranu s djecom, iako se sama konzumacija određene hrane nije mijenjala. Svega 3,1 posto djece je dnevno pojelo preporučenu dozu od pet porcija voća i povrća što je vrlo malo. Ipak, 9,6 posto ispitanika je navelo da su povećali konzumaciju voća, a njih 7,3 posto je povećalo konzumaciju povrća. Budući da je Hrvatska u četvrtom i petom krugu istraživanja bila na sedmom, a potom na petom mjestu po debljini djece, istraživači strahuju da bi u daljnjem istraživanju mogli doći na vodeću poziciju u Europi po ovom pitanju.
– Uz vrlo visoku prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, zabilježene su i izražene spolne razlike, odnosno prekomjerna tjelesna masa i debljina češće su zabilježene u dječaka, u njih 38,5 posto, u odnosu na 33,7 posto djevojčica. Ipak, kod djevojčica je zabilježen znatno veći porast u odnosu na 2015. godinu time što je prevalencija porasla za 2,7 postotnih bodova dok je kod dječaka prisutno neznatno smanjenje prevalencije za 0,2 postotna boda (…) Prevencija debljine nije odgovornost ni pojedinca ni nekog pojedinačnog sektora, nego joj treba pristupiti kroz sustavnu provedbu sveobuhvatnih, višesektorskih intervencija za koje je potrebna snažna politička volja. Provedba kontinuiranih programa promicanja zdravlja poput Nacionalnog programa Živjeti zdravo, donošenje Akcijskog plana za prevenciju debljine i realizacija ciljeva Zagrebačke deklaracije poput uspostavljanja Europskog centra Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju debljine u djece doprinijet će stvaranju okruženja u kojima je zdraviji izbor jednostavniji i logičniji i u kojima su smanjene socijalno uvjetovane nejednakosti u zdravlju, zaključili su autori istraživanja.
Musić Milanović želi stati na kraj gaziranim sokovima u školama
Musić Milanović je istaknula da ipak očekuje pozitivne pomake u idućem krugu CroCOSI istraživanja. Kako je istaknula, iako nemaju sve škole svoju sportsku dvoranu, sada svaka škola ipak ima ‘poligone’ kojima imaju uvjete za tjelesnu aktivnost. Uspješnost ih poligona moći će se vidjeti tek u nadolazećim rezultatima ovog istraživanja koje se provodi svake dvije godine.
Aktualno istraživanje nije zahvatilo ni razdoblje u kojemu je u domaćim školama uveden besplatni školski obrok. Na naš upit o očekivanjima utjecaja besplatne školske hrane na pitanje debljina, Musić Milanović je navela kako i zbog ovoga očekuje bolje rezultate, odnosno smanjenje pretilosti. No, Musić Milanović posebno muči to što svako četvrto dijete pije bezalkoholna šećerna pića više od tri puta tjedno. K tome, 26, 5 posto ispitanih škola nudi sokove ili druge negazirane napitke uz plaćanje. Dok 64,8 posto škola barem za svoje učenike ima besplatno voće, samo 10, 7 posto škola tim istim učenicima nudi i besplatno povrće.
– To je izvor skrivenih kalorija. Nutritivno vam ti napici ne donose ništa, ali kalorijski, kao da ste pojeli obilan obrok. Prvi bi korak bio apel prema školama da iz svoje ponude izbace zaslađene napitke. Time bismo poslali snažnu poruku gdje nam leži izvor skrivenih kalorija koje je relativno lakše riješiti nego izgraditi kuhinju. Možda ovo zvuči idealistički, ali bilo bi sjajno kada bi obroci u školi bili organizirani tako da djeca sjednu oko stola i razgovaraju, zaključila je Musić Milanović sretna da je naporan rad nje i njezinog tima doveo barem do toga da se iz školske ponude izbace energetska pića.
U istraživanju je istaknuto i da 89,1 posto ispitanih škola zabranjuje reklamiranje energetski bogate, ali nutritivno siromašne hrane i pića. Ohrabrujuće je i da 97,1 posto škola učenike informira o pravilnoj prehrani, ali samo 28,9 posto škola učenike uči kako pripremati hranu. Malo manje od pola (45, 5 posto) učenicima omogućuje degustiranje voća i povrća, stoji u CroCOSI istraživanju.
