Sve je više nasilnika u razredima, ne poštuju ni roditelje ni nastavnike
Nastavnici diljem zemlje su odlučili pokrenuti se protiv loših pravilnika o suzbijanju nasilja u školama. Peticijom traže bolji sustav sprečavanja nasilja u školama, koji bi sadržavao i suspenziju nasilnika bez dosadašnje komplicirane papirologije. Da je ovakve mjere važno donijeti što prije, pokazuju i rezultate ankete naših čitatelja, koji pokazuju da je 40 posto učenika svjedočilo nasilju nad profesorom.
U anketi postavljenoj prije nekoliko dana od gotovo 250 naših čitatelja polovica nikad nije svjedočila nasilju nad profesorima. No 40 posto je odgovorilo da su vidjeli nasilje u učionici, i to više puta.
Ovi rezultati nisu iznenadili psihologinju Irenu Šestak. Ona smatra da je nasilje svakodnevna pojava u mnogim hrvatskim učionicama, a razlog je velika doza nepoštovanja.
– Nema više poštovanja prema profesorima, učenici te ne doživljavaju ozbiljno. Ako ne poštuju svoje roditelje, onda sigurno neće niti nas profesora, kazala nam je Šestak.
Postupak prepun papirologije, bez pravih pomaka
Problem hrvatskih pravilnika nastaje u trenutku kad se nasilnog učenika želi spriječiti da ne nastavlja s verbalnim, psihičkim ili fizičkim nasiljem.
– Ukoliko učenik na neki način sustavno manifestira nasilje prema profesoru ili drugim učenicima ili pak konstantno psuje, dobiva usmenu opomenu.
Ako se ponašanje nasilnika nastavi, uručava mu se pismena opomena. Čak i ako nakon toga nasilni učenik ne prepozna moguće sankcije, on ulazi u odgojno obrazovni tretman produženog stručnog postupka. To znači da je na promatranju od strane komisije koju čine stručni suradnik razrednik i jedan od nastavnika, te u se u tom razdoblju od mjesec dana radi na suzbijanju učenikova ponašanja. Ukoliko komisija procjeni da se učeniku mora izreknuti tretman, prijedlog daju upućuju učiteljskom vijeću. Nakon toga se izrađuje detaljan plan rada s učenikom.
Za trajanja tretmana učenika se ne smije ukoriti niti preseliti u drugu školu. Profesori su cijelo to vrijeme dužni voditi zapisnik, kako rada s učenikom, tako i s roditeljem, jer bez roditeljske suradnje nema nikakvog pomaka u ponašanju djeteta.
– Za apsolutno svaki korak potrebna je detaljna dokumentacija. Više se pažnje tome pridaje, nego samom suzbijanju učenikova nasilnog ponašanja. Na kraju svi ti papiri budu ‘trla baba lan, da joj prođe dan’, objašnjava psihologinja.
Gurnuo ju u zid, a nitko mu ništa nije mogao
Naša sugovornica doživjela je fizički napad jednog od svojih učenika. Učenik je za vrijeme sata htio izaći iz učionice i otići doma, jer se navodno prije sata ove profesorice i potukao s nekim od razrednih kolega.
– Pitala sam ga kamo ide i zamolila ga da se vrati u razred, na što je on nasrnuo na mene i gurnuo me u zid, prisjeća se Šestak.
Profesorica nije imala većih zdravstvenih poteškoća zbog napada, no obaviještena je policija i ured državne uprave.
Policijski službenici su uzeli zapisnik događaja, no kako je napadač tada bio mlađi od 14 godina i nije bio kazneno odgovoran, nije snosio nikakve sankcije.
