Prije tri godine Sveučilište u Indiani u sklopu pilot programa je uvelo elektroničke knjige za svoje studente kako bi smanjili visoke troškove obrazovanja. Nakon početnog uspjeha ovog programa i dobre reakcije učenika njihovim primjerom su se povele i druge obrazovne institucije u SAD-u, no studenti ih sada više ne žele.
E-udžbenici za veliku uštedu
Primarni razlog za uvođenje ovog projekta je bilo smanjivanje troškova studiranja. Inače, studenti bi prema procjeni Sveučilišta u Daytoni godišnje na udžbenike trošili oko 1.100 dolara odnosno između pet i šest tisuća kuna.
S obzirom da su e-knjige jeftinije između 20 i 50 posto ovakva ideja je trebala popraviti njihovo imovinsko stanje te su je studenti na početku s radošću prihvatili. Ipak pokazalo se da u nekim znanstvenim područjima razlika između tiskanog i elektroničkog izdanja nije baš značajna. Tako su na primjer e-udžbenici iz nekih ekonomskih predmeta jeftinije za svega par kuna što i nije neka ušteda.
Oduševljenje brzo splasnulo
U roku od samo par godina studentska populacije predomislila. Zadovoljstvo e-knjigama je naglo opalo te je broj učenika koji ovoj inovacije daju prednost pred klasičnim tiskanim udžebenicima pao na svega desetak posto.
Kao što to obično biva objašnjenja za ovakav rasplet je nekoliko. – Ovakve knjige imaju čitav niz komparativnih prednosti, kao što su ekološki aspekti i cijena, no moj je stav da učenici žude za tiskanim izdanjem i da se njemu uvijek vraćaju, kazao je Leslie Epstein profesor Sveučilišta u Wisconsinu, piše buisness.hr.
Koliko god romantična bila teorija profesora Epsteina, uvjerljivije zvuči teza da su studenti našli način kako uštediti još više. Naime, jednostavnim izračunavanjem došli su do zaključka da kopirajući knjige mogu potrošiti 70 posto manje, odnosno umjesto 1.100 svega 330 dolara.
Taj manevar zbog zaštita autorskih prava nije moguć ukoliko koristite e-udžbenike te je jasno da su da je ovo zapravo način da izdavači i sveučilišta stanu na kraj dovitljivim studentima.
O e-udžbenicima se raspravlja i u Hrvatskoj
Krajem veljače ove godine je ministar Jovanović i kod nas najavio uvođenje nastave s tabletima i e-knjigama, no u Hrvatskoj to nije naišlo na jednoglasnu potporu. Tako se psihologinj Mirjana Nazor protivi nečem takvom i tvrdi kako bi djeca uz ove inovacije mogla zaboraviti pisati, a dio sociološke i pedagoške zajednice upozorava na povećanu stopu hiperaktivnosti kod mladih koji se simultano koriste elektroničkim medijima.
Zajednički je zaključak znanstvene zajednice u Hrvatskoj, kako je najbolje da elektronička pomagala i knjige budu samo nadopuna klasičnom sustavu. Nikakva nagle promjena nije produktivna, slažu se stručnjaci, pa je stoga za očekivati da će e-udžbenici u naš obrazovni sustav ući na mala vrata.