Sveučilište predstavilo svoju verziju zakona, a rektor se pohvalio kako je Ministarstvo opet tužio Ustavnom sudu
Sveučilište u Zagrebu predstavilo je u četvrtak prijedlog Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, koji je samo izradilo. Odgovor je to Sveučilišta na najavljivan prijedlog zakona koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Sveučilišni prijedlog posebnu pažnju pridaje zaštiti sveučilišne autonomije, ali nudi i novi način financiranja visokih učilišta. Rektor Damir Boras na predstavljanju je rekao i kako je opet tužio ministarstvo. Ovaj put ih je tužio jer su potpisali kolektivne ugovore, što su, po Borasovu mišljenju, mogli samo rektori.
Rektor Boras na predstavljanju prijedloga zakona | foto: Denis Gaščić/srednja.hr
Ne možemo zapostaviti institucionalnu vrijednost našeg najstarijeg i najvećeg sveučilišta, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, ističući da Sveučilište u Zagrebu ima pravo sudjelovati u donošenju novog zakona.
U prostorijama HGK u četvrtak je predstavljen prijedlog Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, koje je izradilo Sveučilište u Zagrebu. Odgovor je to Sveučilišta na najavljivan prijedlog zakona koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, zbog čega su u javnosti često prozivali državnog tajnika Tomu Antičića.
Boras: Ne možemo ljude natjerati da ostanu u Hrvatskoj
Rektor Damir Boras istaknuo je kako sveučilište redovito prati koje su njegove misije.
– Stalno nam se spotiče da nismo usmjereni na tržište rada, ali zakonski naše je tržište Europa, kazao je rektor.
Naglasio je kako nije primarna uloga sveučilišta da natjera ljude da nakon studija ostanu u Hrvatskoj, već da je to posao Vlade i drugih institucija.
‘Koliko novaca imamo, još smo i dobri’
Kritizirao je postojeći zakon, ali i prijedlog ministarstva, kao i programske ugovore koje Sveučilište u Zagrebu odbija potpisati.
– Ne mogu se sveučilišta financirati po studentu. To bi značilo da će Sveučilište u Osijeku dobiti 50 posto manje novaca jer upišu samo polovicu kvote. Za šest godina bi se mogli ugasiti, tvrdi Boras.
Istaknuo je kako je Sveučilište u Zagrebu često na meti kritika zbog svoje pozicije na ljestvicama kvalitete te da kritičari u obzir ne uzimaju iznos koji ono dobiva od države.
– Naravno da padamo jer smo po financiranju iza 1.400-og, rekao je Boras.
Rektor je ponudio model koji bi prema njemu bio prihvatljiv.
– Potrebno je zasebno platiti troškove režija jer na njih ne možemo utjecati. Isto tako, potrebno je posebno platiti i troškove laboratorija jer ne košta isto laboratorij za matematiku, za koji vam praktički treba samo papir i olovka, i onaj za kemiju, naglasio je.
Predstavljanje sveučilišnog prijedloga zakona | foto: Denis Gaščić|srednja.hr
Opet tužili ministarstvo
Potrebno je, istaknuo je, zaštititi autonomiju sveučilišta, čemu posebnu pažnju daje i novi zakon, jer ‘nismo zrela država’.
– Službenici iz ministarstva nisu kompetentni donositi odluke, kaže.
‘Pohvalio’ se i kako su ministarstvo opet tužili Ustavnom sudu.
– Poslali smo ih na Ustavni sud jer su potpisali kolektivne ugovore sa sindikatima. Netko drugi odlučuje umjesto nas rektora, a mi smo poslodavci, rekao je Boras.
Malo se i našalio
Iskoristio je priliku i da se našali s kolektivnim ugovorima.
– Tamo su nam propisali da grupe smiju imati do 150 studenata, a ako želimo više da moramo tražiti suglasnost ministrice. Zamislite, sad nam je u Lisinskom na proslavi 350 godina Sveučilišta pjevalo 250 ljudi i čekam sad ministricu da me opomene što nisam tražio dozvolu, ispričao je duhoviti rektor.
Sveučilišni prijedlog zakona povećava ovlasti Rektorskog zbora, a mandat dekana produljuje na četiri godine. Povećava se uloga i Nacionalnog vijeća za znanost, čiji se broj članova povećava na 21. Senat bi činili dekani svih fakulteta jer autori zakona smatraju kako se tako lakše upravlja sveučilištima.
Novost je i uvođenje novog tijela u sustavu znanosti – Vijeća javnih znanstvenih instituta, kojeg čine ravnatelji svih javnih znanstvenih instituta. To bi tijelo bilo pandan Rektorskom zboru, ali bi se bavilo radom na institutima.
Novi način raspolaganja državnim novcem
Mijenjao bi se i način raspolaganja novcem sveučilišta. Ministarstvo ne bi imalo kontrolu nad novcem koje sveučilište dobiva od školarina ili zarađuje na tržištu.
Prijedlogom se definiraju vlastiti prihodi kao: ostvareni na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti. Samo sredstva koja dolaze od osnivača, državnog proračuna i proračuna županija, općina i gradova predstavljala bi dio proračunskih sredstava MZO-a i ulazila bi u državnu riznicu. Sredstva ostvarena na drugi način ne ulaze u proračunska sredstva ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje i znanost odnosno u državni proračun i državnu riznicu. Nacionalno vijeće ima ključnu ulogu u planiranju i raspodjeli proračuna za sustav znanosti i visokog obrazovanja pa se predlaže da ono utvrđuje kriterije za raspodjelu proračunskih sredstava što uključuje i kriterije za sklapanje programskih ugovora na temelju prijedloga Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Sredstva za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja znanstvene, umjetničke i istraživačke projekte i programe, znanstvenu, umjetničku i istraživačku infrastrukturu i opremu, znanstveno izdavaštvo, znanstvene konferencije te znanstvene i znanstveno stručne udruge raspoređuje ministar na temelju javnog poziva i na njemu temeljenog prijedloga Nacionalnog vijeća, stoji u obrazloženju prijedloga.
Proučite prijedlog zakona s obrazloženjima Sveučilišta:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ako Vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.
No zakon ne nudi nikakve značajne promjene u sustavu napredovanja.
– To se 2013. pokazalo kao loša ideja. Mi se borimo da se popravi nered koji je tada nastao, ustvrdio je prof. dr. sc. Željko Potočnjak, jedan od autora zakona.
Što se tiče procijene kvalitete rada, prijedlog više pažnje daje prvoj, inicijalnoj akreditaciji.
– Problem je što kod nas još uvijek politika osniva sveučilišta. Donese se novi zakon i sveučilište je osnovano. Zbog toga imamo sveučilišta koja nemaju dovoljno zaposlenih. Takve se stvari ne bi smjele događati, zaključili su autori zakona.
