Sveučilište u Zagrebu na listi poreznih dužnika: Milijunski dug nastao prije više od 10 godina
Nakon objave Porezne uprave o dugovima za 2023., Sveučilište u Zagrebu i Ministarstvo znanosti i obrazovanja istaknuli su se na popisu dužnika. Povodom toga poslali smo upit MZO-u te njihov komentar još čekamo, a u međuvremenu smo dobili odgovor od Sveučilišta u Zagrebu. U svom odgovoru navode kako se milijunski iznos duga odnosi na obvezu poreza, prireza i drugih davanja na temelju ugovora o autorskom i ugovora o djelu i to za razdoblje od 2011. do 2013. godine.
Novac | foto: srednja.hr
Nakon što je Porezna uprava objavila popis dospjelih i neplaćenih dugova za 2023. godinu, na listi tzv. dužnika našli su se i Sveučilište u Zagrebu s ukupnim dugom od čak 1.222.302,25 eura i Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 220.063,90 eura poreznog duga. Povodom toga poslali smo upite Sveučilištu i MZO-u kako bi nam pojasnili o kakvim se dugovanjima radi. Iako komentar MZO-a još uvijek čekamo, u međuvremenu smo dobili odgovor od Sveučilišta u Zagrebu.
izvor: Porezna uprava/obrada: Srednja.hr/Canva
Sveučilištu prije dvije godine naloženo plaćanje više od milijun eura duga
Prema riječima glasnogovornice Sveučilišta u Zagrebu, rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, od 3. srpnja 2018., Sveučilištu u Zagrebu utvrđena je obveza poreza, prireza i drugih javnih davanja s osnova ugovora o autorskom djelu i ugovora o djelu sklopljenih između Sveučilišta, njegovih zaposlenika i angažiranih vanjskih suradnika za razdoblje od prije više od 10 godina, odnosno od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2013. godine.
Ovom odlukom, Sveučilištu je naloženo plaćanje iznosa od 7.896.572,04 kuna (1.048.055,22 €), od čega se veći dio, točnije 6.110.112,95 kuna (810.951,35 €), odnosi na obveze manje obračunatog poreza na dohodak i prirez porezu od nesamostalnog rada, doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske suglasnosti, doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za zapošljavanje i doprinosa za zaštitu na radu. Iznos od 1.786.459,09 kuna (237.103,87 €), odnosi se na kamate za obračunati porez, prirez i doprinose, stoji u odgovoru Sveučilišta.
To bi značilo da je ukupan dug Sveučilišta zapravo 1.285.159,09 eura, a ne 1.222.302,25 eura kako navodi Porezna uprava, odnosno postoji razlika od 62.856,84 eura. Navedena razlika pokazuje nesrazmjer između podataka koje ima Porezna uprava i koje ima Sveučilište u Zagrebu.
Predmet u fazi rješavanja već dvije godine
Podsjetimo, Sveučilište u Zagrebu se još od 2021. godine suočilo s poreznim dugom od gotovo 10 milijuna kuna i pravnim sporom s Poreznom upravom. Prema tadašnjem otkriću Telegrama, dug je rezultat nesporazuma oko poreza i prireza na dohodak iz autorskih ugovora. U srpnju 2021. je Porezna uprava uputila opomenu Sveučilištu da podmiri taj milijunski dug jer će u protivnom biti pokrenut ovršni postupak.
Još su 2018. i 2019. godine Porezna uprava i službe Ministarstva financija donijeli rješenja o poreznom dugu zagrebačkog sveučilišta, no Sveučilište je tražilo da ponište ta rješenja i to tužbom na Upravnom sudu. Presuda Upravnog suda išla je u korist zagrebačkog sveučilišta, ali nakon žalbe Visoki upravni sud poništava tu presudu i odbija zahtjev Sveučilišta za poništenjem rješenja o poreznom dugu.
– Postupak po navedenom predmetu u ovom trenutku još uvijek traje te je u fazi rješavanja podneska Sveučilišta u Zagrebu od 28.7.2021. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u svrhu preispitivanja zakonitosti pravomoćne presude Visokoga upravnoga suda Republike Hrvatske. Podnesak je usvojen i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za izvanrednim preispitivanjem navedene pravomoćne presude, potvrdila nam je u odgovoru glasnogovornica Sveučilišta u Zagrebu.
‘Sveučilište u Zagrebu ne spori da je naplata poreza javni interes, međutim…’
U slučaju naplate, odnosno ovrhe od strane Porezne, ‘Sveučilište ne bi bilo u mogućnosti obavljati djelatnost visokoškolskog obrazovanja’, istaknuli su tada sa Sveučilišta u Zagrebu. Dodali su i kako bi provedbom ovrhe došlo i do blokade računa Sveučilišta te da bi ugrožena isplata plaća za zaposlenike Rektorata i zaposlenike Fakulteta hrvatskih studija na koji se djelomično odnosi porezno rješenje.
– Sveučilište u Zagrebu ne spori da je naplata poreza javni interes, međutim, ističe kako se u konkretnom slučaju takvom interesu suprotstavlja još jedan, podjednako važan javni interes, koji se štiti čak i ranije navedenim odredbama Ustava Republike Hrvatske, odnosno interes omogućavanja neprekidnog pružanja usluge visokoškolskog obrazovanja, odgovorili su tada sa zagrebačkog sveučilišta Poreznoj upravi.
Ipak, kako je vidljivo i danas, ni dvije godine kasnije do ovrhe nije došlo. Za Telegram su 2021. potvrdili kako oko ovog slučaja provode ‘postupke koji za svrhu imaju reguliranje porezno-dužničkog odnosa’. Detaljniju analizu cijelog ovog slučaja možete pročitati na ovoj poveznici.
