Dok svi bruje o Svjetskom, mi donosimo priču o Petru: Pravom prvaku koji je Hrvatsku u svijetu proslavio znanjem
Pišući o uspjesima naših učenika na međunarodnim natjecanjima, uočili smo ponavljanje jednog imena u posljednjih nekoliko naših izvještaja. Petar Nizić-Nikolac maturant je XV. gimnazije Zagreb i jedan je od najuspješniji hrvatskih srednjoškolaca na međunarodnim natjecanjima u inače ne baš omiljenom predmetu, matematici. Još u vrtiću je shvatio da mu je matematika draga, a u godinama koje su uslijedile pobjeđivao je na regionalnim i državnim te sakupio čak sedam medalja na međunarodnim natjecanjima iz tog predmeta. Ovo je njegova priča.
Petar Nizić-Nikolac|foto:privatni album
Već u vrtiću je bio zainteresiran za matematiku, a u školi je uvijek imao izvrsne ocjene i volio je učiti. Prvo natjecanje na kojemu je sudjelovao bilo je regionalno iz matematike, gdje je osvojio prvo mjesto, a ondje se našao na poticaj roditelja s kojima je kod kuće često vježbao matematiku. Pobjeda na regionalnom bila mu je svojevrstan vjetar u leđa te se još više zainteresirao za taj predmet. S pobjedama na državnim natjecanjima u matematici nastavio je i u srednjoj školi, gdje je u svakom od četiri razreda bio državni prvak. Okušao se i na natjecanjima u nekim drugim područjima – informatici, fizici, logici i geografiji. No, niti u jednom nije zabilježio tako velik uspjeh kao u matematici. Njegovo ime je Petar Nizić-Nikolac.
Najdraže mu je natjecanje prošlogodišnja Olimpijada u Brazilu
Naizgled prosječan srednjoškolac – voli druženja s prijateljima i pub kvizove, Petar je zapravo pravi genijalac. Od prvog razreda gimnazije sudjeluje na međunarodnim natjecanjima znanja iz matematike. Po dva puta sudjelovao je na Srednjoeuropskoj matematičkoj olimpijadi i na Romanian Master of Mathematics, a jednom je bio i na Prirodoslovnoj olimpijadi mladih, gdje se natjecao u području fizike. Učenici njegove škole, XV. gimnazije Zagreb, sudjelovali su i na ACSL All-Star natjecanju u SAD-u, a Petar je bio član i tog tima.
– Daleko najbitnija mi je bila Međunarodna olimpijada na koju sam prošle godine išao u Brazil. Tu smo osvojili broncu. Nisam baš bio pretjerano zadovoljan time kako sam riješio ispit, ali nekako sam taj događaj mi je možda bio najbitniji, bez obzira na ishod. Na svijetu postoji dosta natjecanja i stvarno je lijepo da ih se sve više u zadnje vrijeme organizira. Ali kada bi se neka natjecanja izdvojila po ozbiljnosti, to bi definitivno bila olimpijada u znanju jer su tamo zaista svi ravnopravni. Dakle, nije da neke zemlje sudjeluju, a neke ne. Na matematici bi ove godine trebalo sudjelovati 115 zemalja. Znači bilo tko tko želi sudjelovati na olimpijadi, tko je dobar, taj će sudjelovati i rezultat s te olimpijade stvarno se može gledati kao pozicija u svijetu. To je jedna pozornica gdje se može pokazati svoje znanje u usporedbi s cijelim svijetom, odgovara Petar na pitanje koje mu je natjecanje do sada bilo najdraže.
Bronca iz Brazila nije jedina medalja koju je Petar donio u Hrvatsku sa svih ovih natjecanja. Kod kuće ih ima ukupno sedam. Višestruki je dobitnik Oskara znanja, nagrade koju Agencija za odgoj i obrazovanje dodjeljuje našim najuspješnijim učenicima na državnim i međunarodnim natjecanjima. Kaže nam, točan broj tih prestižnih kipića koji su mu otišli u ruke ne zna, ali za ovu godinu bit će nagrađen s još tri.
Motivira ga biti bolji od samoga sebe, ali i ljepota zadataka koje rješava
Iako je maturant, Petru to možda nije posljednji Oskar znanja. Već za tri tjedna putuje na još jednu Međunarodnu olimpijadu iz matematike, koja će se održati u Rumunjskoj. Motiva za natjecanja mu ne nedostaje.
– Prije me motiviralo da budem bolji nego na prošlim natjecanjima, a sada me dodatno motivira i to što su ti zadaci koje rješavam lijepi, ugodno mi je dok ih rješavam. Uz to, na natjecanjima se družimo i s drugim natjecateljima, a s nekima od njih ostanemo i u kontaktu. Imamo slične interese, a i kasnije ćemo najvjerojatnije studirati na istim mjestima. To je jedna od najjačih stvari tamo – što upoznamo ljude s kojima ćemo se još susretati, pojašnjava Petar.
Pripreme za Olimpijadu u Rumunjskoj sada je pauzirao. Trenutno se priprema za maturu, na kojoj će pisati višu razinu matematike, te osnovne engleskog i hrvatskog. Problema s usklađivanjem školskih obaveza i pripremama za natjecanja, kaže nam, inače nema.
– Treba biti organiziran. Imam tablicu s aktivnostima i znam kad mi što dolazi. Kada gledam unazad, ja bih godišnje izostao s 40% nastave, što je dosta velik zbroj. Iako kažu da nije baš dobro učiti kampanjski, meni to zapravo mnogo više odgovara kada je riječ o školskim predmetima. Sjednem jedan dan i što treba u zadnjih mjesec dana nadoknadim, otkrio nam je Petar.
Dodaje, u XV. gimnaziji Zagreb i profesori imaju puno razumijevanja za natjecatelje te su susretljivi, a pomažu mu i prijatelji koji mu šalju svoje bilješke s nastave.
Planira upisati Cambridge
Iako probleme na svojoj koži nije osjetio, da obrazovni sustav Hrvatske ima svoje manjkavosti svjestan je i ovaj zagrebački genijalac. Generalno smatra da bi se kod samih učenika trebao promijeniti stav oko toga da im pojedini predmeti, poput matematike, nikada u stvarnom životu neće trebati.
– Ono što možda ja mogu istaknuti, što je možda problem kod samih učenika je da vrlo često za neke predmete kažu ‘što će nam to u životu’. Konkretno, to je vrlo često slučaj s prirodoslovnim predmetima kojima se ja bavim, a što je možda pogrešan stav. Istina je da će jako mali broj ljudi koristiti logaritme, ali bit samih tih predmeta nije da se nauči neko specifično znanje, nego da se trenira. To su predmeti koji ipak posredno jačaju inteligenciju, razvijate neke vještine logičkog zaključivanja koje ipak koristimo u svakodnevnom životu, to nije ograničeno samo za taj predmet, kaže Petar.
Veliki problem, napominje, leži u tome što brojni još u osnovnoj školi ne shvaćaju da se pojedini predmeti poput matematike, fizike, kemije i informatike, trebaju učiti kontinuirano, a savladavanje novih znanja uvjetuje poznavanje gradiva koje su trebali usvojiti u prethodnom razredu.
Petar je svoje gradivo usvojio i više nego dobro. Sada je pred njime neka nova i možda do sada najizazovnija priča. Planira upisati prestižni Cambridge i već rješava pristupne testove za upis. Ćelije svoje spomenute tablice daljnjim planovima nakon Cambridgea nije popunio. No, u čemu god se našao, vjerujemo da uspjeh neće izostati. Baš kao i svaki puta do sada.
