Svinjski bubreg radio dva mjeseca u ljudskom tijelu: ‘To je kombinacija uzbuđenja i olakšanja’
Kirurzi prestižne američke bolnice uklonili su svinjski bubreg iz tijela čovjeka koji je bio u stanju moždane smrti i priključen na respirator. Ovaj eksperiment, koji je trajao dva mjeseca, pomiče granice ksenotransplantacije i otvara put za nove revolucionarne medicinske tehnologije. To je ujedno najduže razdoblje u kojem je genetski modificirani svinjski bubreg uspješno funkcionirao u čovjeku.
Foto: Unsplash
Veliki eksperiment završio je kada su kirurzi na NYU Langone Health uklonili svinjski bubreg i vratili donirano tijelo Mauricea Millera njegovoj obitelji na kremiranje. Pomicanjem granica istraživanja na mrtvima, znanstvenici su naučili kritične lekcije koje se spremaju podijeliti s Administracijom za hranu i lijekove, u nadi da će na kraju svinjske bubrege testirati na živima.
Millerova obitelj donirala je njegovo tijelo za ovu važnu studiju, nakon što nije mogao donirati svoje organe zbog raka. Ovaj korak mogao bi pridonijeti rješavanju ozbiljnog problema nedostatka organa u SAD-u, gdje više od 100.000 ljudi čeka na transplantaciju bubrega, a mnogi umiru prije nego što dobiju priliku za drugu šansu.
Borba protiv nedostatka organa
Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje organa životinjskog porijekla u ljudska tijela, suočavala se s brojnim izazovima, uključujući odbacivanje od strane ljudskog imunološkog sustava. Međutim, ovaj eksperiment uključivao je genetski modificirane svinje čiji su organi bili sličniji ljudskima, što je otvorilo novo područje istraživanja.
– To je kombinacija uzbuđenja i olakšanja. Dva mjeseca dug period za funkcioniranje svinjskog bubrega u ovako dobrom stanju. To nam daje puno samopouzdanja za sljedeće pokušaje, izjavio je doktor Robert Montgomery za Associated Press, transplantacijski kirurg koji je vodio eksperiment.
Montgomery, koji je i sam primatelj presađenog srca, vidi transplantaciju sa životinje na čovjeka kao ključnu za ublažavanje nedostatka organa u zemlji. Više od 100.000 ljudi nalazi se na nacionalnoj listi čekanja, većina njih treba bubreg, a tisuće će umrijeti čekajući.
Revolucionarni eksperiment
Sredinom srpnja ove godine, nedugo prije njegovog 58. rođendana, kirurzi su Millerove vlastite bubrege zamijenili jednim svinjskim bubregom sa životinjskim timusom, žlijezdom koja trenira imunološke stanice. Istraživači su uzeli oko 180 različitih uzoraka tkiva – iz svakog glavnog organa, limfnih čvorova, probavnog trakta, kako bi potražili bilo kakve naznake problema uzrokovanih ksenotransplantacijom. Prvih mjesec dana bubreg je radio bez ikakvih poteškoća i problema.
Nakon prvih mjesec dana, liječnici su primijetili blagi pad funkcije svinjskog bubrega, što je upućivalo na moguće odbacivanje. No, promjenom standardnih lijekova za suzbijanje imuniteta, bubreg se vratio u normalu, pružajući nadu za buduće eksperimente i transplantacije. Ovaj eksperiment također je istražio kako svinjski organi reagiraju na ljudske hormone, antibiotike i nuspojave lijekova, pružajući vrijedne informacije o izvedivosti ksenotransplantacije.
Istraživanje otvara nova vrata
– Eksperimenti na preminulima ne mogu predvidjeti da će organi raditi isto na živima, upozorila je Karen Maschke, istraživačica u Hastings centru koja pomaže u razvoju etičkih i političkih preporuka za klinička ispitivanja ksenotransplantacije. Ipak, istaknula je kako oni mogu pružiti druge vrijedne informacije, što uključuje pomoć u otkrivanju razlika između svinja s do 10 genetskih promjena koje preferiraju neki istraživački timovi, a to je uklanjanje gena koji pokreće trenutni imunološki napad.
– Razlog zašto ovo radimo je zato što postoji mnogo ljudi koji nažalost umiru prije nego dobiju priliku za drugu priliku za život, rekao je imunolog Massimo Mangiola s NYU-a.
Pitanje ostaje hoće li ovo istraživanje imati primjenu u stvarnim životima pacijenata i hoće li svinjski organi biti testirani na živima. Sve u svemu, ovo je velik korak naprijed u borbi protiv nedostatka organa i pruža nadu onima koji čekaju na transplantaciju.
