Iako uglavnom čitaju letkiru, većini tinejdžera zna se ‘zalomiti’ i poneka knjiga koju pročitaju iz užitka. To obično budu djela iz fantasy žanra, pa tako mladi čitaju o čarobnjacima, vilama, vampirima ili vukodlacima. Čitanje im nije na prvom mjestu, no danas je jedini dan u godini kad se ova aktivnost najviše spominje, Svjetski dan knjige. Stoga, ukoliko niste, zgrabite dobro štivo i otplovite u neki drugi svijet izvan državne mature, ispita i svih dnevnih briga.
Svjetski je dan knjige i autorskih prava, 23. travnja. Ovaj datum je vezan uz neke od najvećih književnih velikana, pa je tako danas umro Miguel de Cervantes, a 1564. je rođen William Shakespeare. Unatoč velikom danu za knjigu, statistike o čitalačkim navikama mladih nisu na zavidnoj razini. Čita se uglavnom školska lektira, časopisi i tek na treće mjestu – knjiga po vlastitom izboru. Osim toga, mnogi mladi dane krate na internetu surfajući društvenim mrežama, a knjiga im nije zabavna razonoda.
U svijetu 800 milijuna nepismenih ljudi
Svjetski dan knjige UN – ova organizacija za obrazovanje znanosti i kulturu, UNESCO, obilježava već 13. godinu zaredom. Na ovaj način pokušavaju se mladi diljem svijeta potaknuti na čitanje.
– Knjige su najbolji glas tolerancije, one nam pružaju najčvršći znak nade, one su oslonac slobodnoga i otvorenog društva, kazala je tom prilikom Irina Bokova, glavna direktorica UNESCO – a.
Da je bitno održavati ovakve manifestacije govore i brojke jer u svijetu postoji čak 800 milijuna nepismenih osoba.
Ako čitaju, čitaju fantasy
Hrvatski tinejdžeri nemaju razvijenu naviku čitanja, jer gotovo 40 posto njih čita samo kad mora i to za izvršenje školskih obveza. Ako i čitaju neku knjigu – to je onda najčešće lektira i to zato što je obvezna. Dio je to istraživanja čitateljskih navika i informacijskih potreba Hrvata na kojem je od 2007. do 2012. godine radio profesor Srećko Jelušić.
Dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, Alka Stropnik, upozorava kako pad ili porast posudbe knjiga u određenom periodu života može biti objašnjeno i raznim obvezama.
– Tijekom školavanja i studiranja uglavnom se čitaju lektire i zadana ispitna literatura, kazala je Stropnik.
Ako i čitaju iz užitka, srednjoškolci uglavnom čitaju literaturu preporučenu od strane njihovih prijatelja. To su trendovska i ekranizirana djela poput Gospodara prstenova ili pak Sumrak sage.
– Trenutno se najviše posuđuju teme iz fantasy svijeta, ali i manje realistična proza te stripovi, dok su kriminalistički romani uvijek traženi, navela je knjižničarka Stropnik iz Knjižnice Medveščak.
Mnogi odrasli ne odobravaju čitanje fantastike, no naša sugovornica iz iskustva tvrdi da nije uvijek važno što se čita, jer i u fantastičnim romanima glavni junaci proživljavaju sve kao i obični ljudi.
– I oni imaju ljubavne probleme i probleme u školi, rastave roditelja i poteškoća u učenju. Samo što se to nalazi u svijetu koji mladima nije toliko blizak pa se još lakše distanciraju, objasnila je Stropnik.
Ukoliko imate želju pročitati dobru knjigu no nedostaje vam preporuka, svakako zavirite na Listu dobrih knjiga koju možete pronaći ovdje.
