Tek promovirani doktor znanosti otkrio što je ključ za hrvatsko bolje sutra
Hrvatska je bogatija za 219 novih doktora znanosti, koji su jučer promovirani od strane rektora Sveučilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša u Hrvatskom narodnom kazalištu. Povodom toga smo pitali jednog od novopromoviranih doktora, inače asistenta na Fakultetu političkih znanosti Kristijana Kotarskog, kakva je u Hrvatskoj perspektiva i položaj jedne osobe s najvišim obrazovnim stupnjem, mogu li oni donijeti neko bolje sutra državi te razmišlja li o odlasku u privatni sektor.
Foto: Screenshot HTV
Hrvatsko narodno kazalište jučer je ugostilo promociju 219 novih doktora znanosti. Svečanim ih je govorom u novo akademsko zvanje promaknuo rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš. Asistent na Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski bio je među 219 laureata te nam je podrobno pojasnio kakav je položaj doktora znanosti, mogu li oni pokrenuti posrnulu državnu ekonomiju te razmišlja li o prebacivanju u privatni sektor.
Nejasna obrazovna strategija, koja bi se uklopila u ekonomsku strategiju
Svjedoci smo stalnih negativnih brojki koji se vezuju za hrvatsko gospodarstvo, od kojih je jedna i okolnost da od gospodarstava u tranziciji jedino Hrvatska i ratom zahvaćena Ukrajina još nisu izašle iz recesije. Naravno da crne brojke u polju ekonomije, narušavaju i položaj ljudi s najvišim obrazovnim stupnjem.
– Generalno, budućnosti doktora znanosti u Hrvatskoj u velikoj mjeri ovisi o cjelokupnoj financijskoj poziciji zemlje, razvoju obrazovnog sustava, sustavu R&D i institucionalnom okviru koji je u stanju kvalitetno ‘uvezati’ promovirane doktore znanosti u projekte od koristi javnom i privatnom sektoru, pojašnjava nam Kristijan Kotarski.
Međutim spomenuto ‘uvezivanje’ odnosno suradnju državnih, gospodarskih i obrazovnih subjekata na izgradnji kvalitetnog sustava, nije na dobrom putu prema riječima ovog doktora znanosti.
– Trenutačno su mogućnosti kvalitetnog ‘uvezivanja’ izuzetno problematične zbog nepostojanja jasne strategije u obrazovnom sustavu koja bi se pak uklopila u ekonomsku strategiju zemlje, te vrlo loše financijske pozicije zemlje u sklopu koje proizlazi nedostatno ulaganje u sektor obrazovanja. Teško je razbiti taj začarani krug iz pozicije pojedinih istraživača, rekao nam je Kotarski.
I doktori znanosti vode najosnovnije egzistencijalne bitke
I u slučaju doktora znanosti postoje perspektivnije i manje perspektivne znanstvene grane
Mada bi se očekivalo da osobe s najvišim obrazovnim stupnjem imaju određene povlastice i reputaciju same po sebi, ni tu nije svima jednako.
– Netko s doktoratom iz biomedicinskih i tehničkih znanosti ima daleko bolju perspektivu od promoviranog doktora znanosti u društvenim i humanističkim znanostima, od lakše suradnje s inozemstvom, pa sve do pribavaljanja financijskih resursa potrebnih za istraživanje, govori Kotarski.
Kao što smo prethodno spomenuli, naš sugovornik je asistent na Fakultetu političkih znanosti. Pitali smo ga, ima li možda namjeru i/ili računicu prijeći u privatni sektor, sada kada je promoviran u doktora znanosti.
– S obzirom da ima jako malo docentskih mjesta i da će jako puno znanstvenih novaka uskoro ostati bez posla kad im isteknu novački ugovori, potrebno je raditi na hedgingu ili diverzificiranju opcija koje im stoje na raspolaganju. U najboljoj vjeri da ću imati prilike zaraditi docentsko mjesto, budući da imam ispunjeno više uvjeta nego što je potrebno, ipak koristim online i dodatno obrazovanje kako bih stekao što više vještina koje se mogu upotrijebiti u privatnom sektoru.
Naravno, u slučaju sve vjerojatnije žestoke fiskalne konsolidacije zbog krize javnih financija u kojoj bi moglo doći do smanjenja primanja od 20 posto bio bih vrlo odlučan okrenuti se prema privatnom sektoru. Dakle, prva preferencija je faks jer obožavam raditi s mladim ljudima i istraživati, ali u slučaju izraženog pogoršanja financijske situacije, potrebno je razmišljati i šire, naglasio je Kotarski.
Nije problem nedostatak novih ideja, nego kako pobjeći od onih starih i istrošenih
I ovaj podatak da je samo jučer promovirano 219 novih doktora znanosti pokazuje da Hrvatskoj ne nedostaje znanja, ambicija i ‘svježe krvi’. Međutim doktor Kotarski vidi ozbiljnije pomake te ozbiljniji angažman najobrazovanijih kardova tek promjenom sustava u kojem će imati prednost sposobni, a ne podobni.
– Nije problem nedostatak novih ideja, već kako pobjeći od onih starih i istrošenih koje nekim povlaštenim skupinama u društvu još uvijek dobro služe.
Dakle, tek temeljitom transformacijom političkog sustava ove zemlje koja bi stvorila priliku za stvaranje vlade na meritokratskim osnovama (kao u Singapuru), a ne na dnevnopolitičkoj logici i podobnosti, može doći do većeg angažmana znanstvenika u pojedinim resorima i oslanjanja na njihovu ekspertizu, pojašnjava Kristijan Kotarski.
Na kraju je dodao unutar kojih okolnosti ima nade za ovu zemlju.
– Tek kada se vladajući neće osjećati ugroženi od strane intelektualno superiornijih savjetnika ili kada se neće bojati da će im njihov angažman uzeti glavni izvor zarade (bavljenje isključivo politikom), dakle kada se eliminira ‘traženje rente’, odnosno ponašanje kojem je cilj samo uzeti čim veći dio kolača koji se smanjuje za sebe umjesto da se poveća kolač za sve, onda ima nade za ovu zemlju, zaključio je Kotarski.
