Nema osobe koja s vremena na vrijeme ne doživi simptome poput kašlja, kihanja, šmrcanja, boli u grlu. U ovo zimsko doba, ambulante obiteljske medicine su krcate pacijentima od kojih velika većina ima upravo takve simptome. Radi se o infekciji akutnog respiratornog trakta koja je jedna od najčešćih bolesti uopće.
Što uzrokuje prehladu? Uglavnom su uzročnici virusi (preko 90% slučajeva), osim u doista rijetkim slučajevima kada uzročnik može biti bakterija. Ogroman je broj virusa zaslužnih za respiratorne infekcije, stoga liječenju takvih infekcija treba pristupiti ublažavanjem simptoma a ne pronalaskom i uništavanjem uzročnika.
Što su antibiotici?
Antibiotici su lijekovi koji služe za liječenje bolesti uzrokovanih bakterijama. Antibiotici ne djeluju na virusne bolesti, štoviše, u nekim slučajevima mogu uzrokovati štetu jer mogu dovesti do rezistencije već postojećih bakterija, a neki mogu imati i neugodne nuspojave.
Dakle, antibioticima ne možemo liječiti prehladu! Zašto ih onda toliko ”volimo” koristiti?
Od viška glava (ne) boli
Uvriježeno je mišljenje da su antibiotici superlijekovi koji će ”ubiti opake bakterije zbog kojih smo bolesni”. I hoće. Ali ne djeluju na viruse.
Istraživanje iz 2009. objavljeno u European Journal Of Pediatrics pokazuje da izdavanju antibiotika zbog obične prehlade kod djece najviše pogoduju niža majčina naobrazba i pedijatri koji rade u ambulantama. Znanstvenici iz Kanade koji su istraživali propisivanje antibiotika za akutne respiratorne infekcije 2005. godine su došli do zaključka da je takva praksa propisivanja antibiotika veća u ruralnim hitnim ambulantama nego u drugim.
Veliki su problem infekcije uha, ždrijela i pluća uzrokovane rezistentnim sojevima bakterija kod djece. Raste broj bakterija koje su otporne na penicilin, makrolide (famozni Sumamed) i mnoge druge antibiotike. Bakterije su živa bića i sposobne su razviti mehanizme obrane od štetnog djelovanja antibiotika. One mogu kemijski modificirati molekule lijeka, odstraniti ga iz stanice ili promijeniti vezno mjesto za antibiotik. Na taj način se razvija rezistencija, bakterija postaje otporna na djelovanje antibiotika. Nema antibiotika dosad otkrivenog na koji se nije razvila rezistencija. Uporabom antibiotika možemo stimulirati razvijanje otpornosti bakterija.
Zloupotrebom antibiotika polako ali sigurno se krećemo prema točki kad bakterije postanu otporne na sve antibiotike danas dostupne. Čime ćemo onda liječiti npr. običnu bakterijsku upalu uha?
Globalni problem
Poljsko istraživanje pokazuje da krivnja zbog zloupotrebe antibiotika velikim dijelom pada na liječnike obiteljske medicine koji ih daju ”šakom i kapom”. Stoga je potrebno organizirati npr. tečajeve farmakoterapije za liječnike obiteljske medicine.
Vrlo često i u našoj zemlji majke dovode prehlađenu djecu liječniku inzistirajući upravo na antibioticima, a liječnici popuštaju pod pritiskom te propisuju antibiotik. Dijete dođe doma, popije antibiotik i gle čuda – sutra mu je bolje. Međutim, radi se o tome da virusne prehlade imaju kratak vijek i prestanu same od sebe nakon određenog perioda. No, problem će nastati kad tom istom djetetu zatreba antibiotik zbog prave bakterijske upale. Zbog selekcije otpornih bakterija nepotrebnom konzumacijom antibiotika, ovaj put antibiotik neće djelovati i nastaju komplikacije.
Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila rezistenciju na antibiotike globalnim problemom zbog kojeg se liječnici diljem svijeta suočavaju s neuspješnim liječenjem, zbog kojeg postoji šansa da unazadimo liječenje infekcija na stanje prije pojave antibiotika te koji može predstaviti prijetnju zdravstvenoj sigurnosti, trgovini i ekonomiji. Kao rješenja tog problema navodi potrebu kvalitetnog obrazovanja, partnerstva, racionalnu primjenu, prevenciju infekcija.
Stoga, oprezno s primjenom antibiotika, ne uzimati ih na svoju ruku i uvijek poslušati savjet liječnika. A za običnu prehladu – čaj, limun, aspirin i dobar film!
