Tijekom vrućina mozak nam radi sporije pa ljeti treba manje razmišljati
U vrijeme ljetnih vrućina naše tijelo gubi jako puno energije za hlađenje tijela pa mozgu ostaje manje resursa za razmišljanje. Zato pri toplinskom udaru sporije razmišljamo pa teže rješavamo kompleksne zadatke, a većina pri visokim temperaturama pokušava izbjegavati nepotrebne zavrzlame.
www.collegebound.net
Naše tijelo za funckioniranje svih organa koristi energiju koju uz pomoć glukoze dobiva iz hrane. Jedan od najvažnijih zadataka je i kontrola tjelesne temperature.
Prilikom hladnih dana tijelo koristi razne metode kako bi se ugrijalo, a drhtanje je jedan od načina kako pokušavamo spriječiti hipotermiju. Tijekom ljeta situacija je obrnuta pa se znojimo kako nam se tijelo ne bi pregrijalo, a pri tome se troši znatno više energije nego li zimi, piše www.scientificamerican.com.
Tijekom ljeta nam preostaje manje energije za razmišljanje
Zato našem mozgu preostaje manje zaliha za razmišljanje pa kada je vani više od 30 stupnjeva treba izbjegavati kompleskne zadatke i nepotrebno opterećivanje ‘moždanih vijuga’.
Znanstvena istraživanja pokazala su da prevelika toplina sprečava kvalitetno razmišljanje pa ljudi često odustaju ili zaobilaze donošenje odluka.
Školski sati tijekom vrućina ne bi imali smisla
Upravo je to razlog zašto nam se ponekad mali problemi tijekom ljeta čine puno zahtjevnijima pa i sami izbjegavamo uči u koštac s nekim stvarima.
Osim toga, nije slučajno što većina ljudi svoje godišnje odmore koristi u srpnju i kolovozu, a i to što školska godina završava prije najvećih temperatura.
Najvažnije odluke pametnije je ostaviti za jesen, a sada treba uživati u laganom dnevnom ritmu s hladnom tekućinom u čaši.
