Tko čita više, djevojčice ili dječaci? Istraživanje provedeno u Hrvatskoj dalo zanimljive rezultate
Nacionalno istraživanje čitalačke pismenosti osnovnoškolaca u Hrvatskoj provedeno u petim i sedmim razredima pokazalo je da djevojčice ostvaruju bolje rezultate od dječaka. Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu čitalačke pismenosti učenika te istražiti njihove čitalačke navike. Uz zadatke za razumijevanje teksta, u svakoj knjižici bila su i po tri zadatka kojima se ispitivalo razumijevanje riječi iz odabranih tekstova i po jedan zadatak vezan uz riječi općeg vokabulara kako bi se stekao uvid u širinu i dubinu vokabulara učenika.
Foto: Anita Janković | Unsplash
Povodom Međunarodnog dana pismenosti, Ministarstvo kulture i medija provelo je Nacionalno istraživanje čitalačke pismenosti osnovnoškolaca u 85 osnovnih škola iz svih dijelova Hrvatske. Primijenjeno je šest ispitnih knjižica za ispitivanje čitalačke pismenosti koje je ispunjavalo 4.197 učenika petih i sedmih razreda.
Istraživanje je provedeno u veljači 2023. godine, a pokazalo je da su učenici petog razreda u prosjeku točno riješili 63 posto zadataka te da su uspješniji u rješavanju zadataka povezanih s književnim tekstovima, gdje je prosječan postotak točne riješenosti 66 posto.
Vole li mladi uopće čitati?
Prosječan postotak točne riješenosti zadataka općenito za sve informativne tekstove iznosi 61 posto, a usporedbom rezultata učenika petog razreda utvrđeno da djevojčice ostvaruju bolje prosječne postotke riješenosti zadataka (65 posto), dok dječaci u prosjeku točno rješavaju 60 posto ispitnih zadataka.
Gotovo 60 posto učenika čita iz zabave tekstove koje sami odaberu najmanje nekoliko puta tjedno, 55 posto ih čita samo ako moraju, 60 posto bi voljelo da im netko daruje knjigu, 65 posto izjavljuje da uživaju u čitanju, dok 37 posto učenika tvrdi da im je čitanje dosadno.
Laptopom, tabletom i stolnim računalom učenici se ne koriste često, ali pametnim telefonom svakodnevno se koristi 83 posto učenika. Stav učenika petog razreda prema čitanju tendira pozitivnim vrijednostima, ocjenjuje Ministarstvo. U glavnom je dijelu istraživanja sudjelovalo 2.046 učenika petog razreda iz 85 osnovnih škola od kojih su 1.029 djevojčice ili 50 posto, a 981 dječaci ili 48 posto.
Čitaju samo ako moraju
Rezultati ispitivanja pokazuju da djevojčice i u sedmim razredima ostvaruju bolje rezultate od dječaka. Prosječan postotak riješenosti učenica je 65 posto, a učenika 56 posto.
Uz zadatke vezane uz razumijevanje samog teksta, ispitano je i razumijevanje općeg intelektualnog leksika. U tom su dijelu sedmaši pokazali prosječan postotak točne riješenosti od 25 posto, a Ministarstvo kulture smatra kako to znači da učenici sedmog razreda uspješno rješavaju oko četvrtinu zadataka vezanih uz opći leksik.
Anketa pokazuje kako najmanje nekoliko puta tjedno 38 posto učenika čita iz zabave tekstove koje sami odaberu, 62 posto ih čita samo ako moraju, 48 posto bi voljelo da im netko daruje knjigu, 54 posto tvrdi da uživaju u čitanju, a 46 posto učenika smatra da im je čitanje dosadno.
Laptopom, tabletom i stolnim računalom učenici se ne koriste često, ali pametnim telefonom svakodnevno 92 posto učenika. U glavnom je ispitivanju sudjelovao 2.151 učenik sedmog razreda iz 85 osnovnih škola, od kojih su 1.087 ili 51 posto djevojčice, a 1024 ili 48 posto dječaci.
Petašima je čitanje draže nego sedmašima
Rezultati pokazuju da učenici petog razreda imaju u prosjeku nešto pozitivniji stav prema čitanju od učenika sedmog razreda. U petom i sedmom razredu postoje razlike u općem stavu prema čitanju s obzirom na spol učenika, tj. učenice u prosjeku imaju pozitivniji stav prema čitanju od učenika, a u oba uzrasta učenice znatno češće odlučuju čitati na vlastitu inicijativu.
U petom i sedmom razredu postoje razlike u općem stavu prema čitanju s obzirom na spol učenika. Drugim riječima, učenice u prosjeku imaju pozitivniji stav prema čitanju od učenika, a u oba uzrasta učenice znatno češće odlučuju čitati na vlastitu inicijativu.
Anketa knjižničara pokazala je da najvažnijom uslugom smatraju poticanje čitanja kod učenika (u potpunosti se slaže njih 94 posto) te knjižnicu vide kao informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte škole (njih 93 posto) i kao mjesto održavanja različitih aktivnosti (91 posto).
Velik problem dostupnosti računala u knjižnicama
Kao najveći problem u funkcioniranju školske knjižnice gotovo svi knjižničari, njih 97 posto, navode nedostatna financijska sredstva za nabavu knjiga i drugih tiskanih materijala.
Zabrinjavajući je i nalaz kako u više od polovini škola, njih čak 55 posto, nema dostupnih računala u školskim knjižnicama, a četvrtina škola ima samo jedno računalo na raspolaganju.
Za kraj, Ministarstvo ističe kako rezultati učenika ukazuju na to da je u ranijoj dobi manje potrebno inzistirati na kognitivnoj komponenti čitalačke pismenosti, za koju su zabilježeni zadovoljavajući rezultati, a više aktivnosti usmjeriti u afektivnu komponentu, odnosno pokušati utjecati na stavove i navike djece kao čitatelja.
