Treba li spuštati dob za glasanje? Mladi mogu na izbore s 18, ali mnogi prvi put izlaze s 21 godinom
Je li vrijeme da mladi u Hrvatskoj glasaju sa 16 godina? Naziv je to okruglog stola koji je organizirao GONG uoči superizborne 2024. godine. Većina sudionika u okruglom stolu složila se da su uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole i spuštanje dobne granice za glasanje na svim izborima ključni za mlade. Upravo ako se zadovolje ti uvjeti možemo očekivati mlade koji su aktivni građani i uključeni u demokratske procese.
GONG-ov okrugli stol o dobnoj granici na izborima | screenshot: Facebook
GONG je u Zagrebu organizirao okrugli stol o ideji spuštanja dobne granice na izborima na 16 godina. Time su željeli potaknuti širu raspravu o ovoj temi pred superizbornu 2024. godinu. Na okrugli stol bili su pozvani svi klubovi zastupnika iz Hrvatskog sabora. Na početku je Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti predstavio studiju o ovoj temi.
‘Neki kažu da bi spuštanje dobne granice izazvalo neravnoteže’
Napomenuo je da dobna granica na izborima od 18 godina dominira, ali se primjerice u Austriji, Malti i Grčki već može glasati sa 16 ili 17 godina na svim izborima. Istaknuo je i da postoji strah da će mladi glasati za ekstremne opcije, no takvo nešto, smatra Šalaj, trebalo bi empirijski provjeriti.
– Na primjer, jedan autor kaže da je dobna granica na izborima od 18 godina nesretna. Jer to znači da mladi na prve izbore idu s 19, 20 ili 21 godinu. Tada su uglavnom već na studiranju, izvan svog mjesta, ili se negdje zaposle. Kada se granica spusti na 16, glasat će sa 17 i 18 kada su još u obitelji i u školskom sustavu. Tako će stvoriti naviku glasanja, rekao je Šalaj.
Na primjer, zadnji izbori u Hrvatskoj održani su u svibnju 2021. godine. Ako je netko u lipnju te godine navršio 18 godina, prvi put će na izbore izaći 2024. godine kada će već imati 21 godinu. Šalaj je kazao i da u znanjima i interesima 16-godišnjaka i primjerice 20-godišnjaka nema prevelikih razlika. Objasnio je i da u Hrvatskoj postoje oni koji se zaposle s primjerice 16 ili 17 godina, plaćaju porez državi, a nemaju pravo odluke.
– Neki kažu da bi spuštanje dobne granice izazvalo neravnoteže – mladi bi donosili najvažnije promjene, a još ne mogu kupiti alkohol ili dobiti vozačku dozvolu. GONG se zalaže da dobna granica bude 16 godina za sve vrste izbora, napomenuo je Šalaj.
Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu izdvojio je samo neke komentare na ovu temu. Mnogi kažu, nastavio je, da mladi sa 16 ne znaju tko im nosi glavu, da nisu zreli, da su djeca.
‘Studentima govorim o ustavnopravnim temama, a oni nikada vidjeli glasački listić’
– Na tribini u siječnju pitao sam srednjoškolce treba li spustiti dobnu granicu. Njihove reakcije su raznolike – neki su spremni, a jedan dio je skeptičan da bi bili povodljivi, da bi roditelji utjecali na njih, da nisu dovoljno upoznati s opcijama glasanja. Ali, primjer Škole i zajednice u školama itekako pokazuje da mladi znaju donositi neke odluke svojom glavom, pojasnio je Baketa.
U predmetu Škola i zajednica, svojevrsnom građanskom odgoju i obrazovanju u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji, upravo su srednjoškolci tražili neki problem u svojoj zajednici i pokušali ga riješiti, o čemu smo pisali. Baketa je izdvojio da Hrvatska godinama nije imala nacionalni program za mlade koji je donesen u lipnju ove godine, a istraživanja su pokazala i razmišljanja mladih da ne mogu uspjeti ako nisu članovi političke stranke.
– Ja svojim studentima govorim o svim ustavnopravnim temama, a oni nikada nisu vidjeli glasački listić. To nije dobro, često razgovaram s njima o toj temi. I oni su skeptični i to zato što u srednjoj školi nema dovoljno obrazovanja koje im je potrebno da budu zainteresirani za politička događanja, kazao je Robert Podolnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu i dodao da treba razmišljati o dopisnom glasanju ili da se glasati može više dana, a ne samo u nedjelju.
Vesna Nađ iz Socijaldemokrata rekla je da mladi danas ne prate Otvoreno ili Dnevnik i da više cijene slobodno vrijeme od prekovremenog rada. Nastavila je da se prije strahovalo od otkaza, a danas mladi snimaju kada daju otkaz i to objavljuju na svom Instagramu te se time hvale. Postavila je i pitanje koliko mlađih od 40 godina uopće ima u Hrvatskom saboru.
‘Mladi neće obući kravati i doći na izborno mjesto’
– Mi baby boomeri ne damo političku moć koja donosi i neke beneficije. Treba spustiti granicu glasanja na 16 i 17 godina, animirati mlade, educirati ih kroz građanski odgoj i obrazovanje. Treba uvesti i elektroničko glasanje jer mladi neće obući kravatu i doći na izborno mjesto, navela je Nađ.
Lovro Lukavečki iz SDP-a kazao je da mu je dosta ‘frazetina mladi su budućnost’. Istaknuo je i problem da je većina stranaka na okrugli stol poslala svoje starije predstavnike, a ne one mlađe.
– Te fraze ponavljaju se i zapravo sažimaju cijelo nepovjerenje politike prema mladima. Govori se da mladi ne žele participirati, ali nitko se ne pita koliko se mlade sluša i koliko se mlade čuje. Imamo alat savjeta mladih koji su HDZ-ovci također pokušali privatizirati. No, ipak je on tu, zgodan alat da se mladi uključe u donošenje odluka. No, pogledajte statistiku, manje od 50 posto gradova i općina ima savjet mladih, kazao je Lukavečki o promjenama Zakona o savjetima mladih o kojima smo iscrpno izvještavali.
Cijeli okrugli stol možete pogledati u videozapisu u nastavku.
