Treba li vratiti vojni rok? Zastupnik želi da se srednjoškolcima pokazuje ‘što znači upravljati puškom’
Teško je bilo za zamisliti da će se na europskom tlu u 21. stoljeću ratovati, ali to se upravo događa. Od početka ruske agresije na Ukrajinu, a posebice nakon pada bespilotne letjelice u Zagrebu, povlači se pitanje ponovnog vraćanja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj. Na portalu srednja.hr proveli smo anketu u kojoj je većina čitatelja rekla da to ne bi bilo od koristi. Ipak, dobar dio političara koji su gostovali u sinoćnjem Otvorenom složio se da bi morao postojat neki oblik vojne obuke za mlade u Hrvatskoj.
Nakon što je predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić potvrdio kako se o povratku vojnog roka u HDZ-u razgovaralo te je stava da je to jedna od ozbiljnijih opcija, na portalu srednja.hr proveli smo anketu u kojoj smo čitatelje pitali što misle o tome.
Većina čitatelja u anketi protiv povratka obveznog vojnog roka
U ovih tjedan dana u anketi je sudjelovalo 1.465 čitatelja, od kojih je većina, 61,20 posto rekla kako ne podržava i da to neće biti od koristi. Da bi u Hrvatskoj ponovno trebalo vratiti obvezni vojni rok i da je ovo pravi trenutak za to, smatra 30,26 posto sudionika ankete. Ostatak sudionika, njih malo više od osam posto, nije sigurno oko odgovora na ovo pitanje.
Osim što je većina sudionika ankete na našem portalu bila protiv povratka obveznog vojnog roka, neki su Bačićeve izjave oštro komentirali i na našoj Facebook stranici.
– Prvo pod obavezu vojnog roka staviti najstarije radno sposobne zagovaratelje, radno sposobne i politički aktivne. Onda propale roditelje koji zagovaraju vojni rok jer nisu djecu uspjeli naučiti pospremati krevete, čistiti i kuhati za sebe, jedan je u nizu komentara protivnika.
Miro Bulj: ‘Postavlja se pitanje – tko sve zna rastaviti pušku?’
A treba li Hrvatska vratiti služenje obveznog vojnog roka bila je i tema sinoćnje emisije Otvoreno HRT-a.
– Ova nova situacija, agresija na Ukrajinu, potencira razgovor o takvim temama, a svaki razgovor ako je ozbiljan, onda je i legitiman. Ja se nadam da ćemo o tome ozbiljno razgovarati. Sve ono što može povećati bazu ljudi, koji su sutra spremni i sposobni koristiti, barem osnovno oružje, je dobro, rekao je u Otvorenom HDZ-ovac Mario Kapulica.
Miro Bulj, saborski zastupnik iz Mosta rekao je kako se u ovoj situaciji, agresije na Ukrajinu, i Vlada, ali i predsjednik države ponašaju neprimjereno te smatra da obrambeni sustav u Hrvatskoj ne bi trebao funkcionirati na ovaj način. Ističe kako u Hrvatskoj od 2008. do danas nemamo obavezni vojni rok, nego mali broj ljudi koji su bili dragovoljni ročnici, ‘pa sada se postavlja pitanje – tko sve zna rastaviti pušku?’. Voditelj ga je upitao je li za obvezni vojni rok ili neku vrstu tečaja odnosno kampa.
– Ja sam za to da imamo iskusne ljude iz Domovinskog rata, da ih uključimo ne samo u sustav vojnog roka, već da ljudima u srednjoškolskom obrazovanju, barem da im pokažemo što znači upravljati puškom, da im pokažemo rastaviti pušku. Evo, neka jedan srednjoškolski momak od 18 godina kaže da zna rastaviti automatsku pušku, da zna što znači puška, da zna što znači obrana, što znači prva pomoć u teškim ugrozama i krizama…, poručio je Miro Bulj.
Peović: ‘Složila bih se da trebamo ojačati civilnu zaštitu’
S druge strane zastupnica Katarina Peović naglasila je kako u svijetu, ali i u Hrvatskoj, liberalna opcija zagovara da siromašniji građani završe u vojsci.
– Vrlo je važno da ne potpadnemo pod ovu opasnu militarizaciju društva, gdje se uistinu preko noći neke stvari zaboravljaju, prelaze preko građanskih, odnosno ljudskih prava. Složila bih se da trebamo ojačati civilnu zaštitu, kazala je Peović u Otvorenom.
Željko Sačić istaknuo je kako Klub Hrvatskih suverenista već dulje vrijeme ukazuje na potrebu uvođenja jednog ozbiljnijeg osposobljavanja. Smatra da on mora biti modernog tipa, ali programsko i sadržajno dobro osmišljen te da se već za dva mjeseca mladi ljudi se mogu educirati.
Predsjednik saborskog odbora za obranu Franko Vidović (Klub Socijaldemokrata) naglašava kako je u Hrvatskoj vojni rok zamrznut, ali nije ukinut, prvenstveno zato što kod mladih ljudi nije bilo interesa za služenjem vojnog roka. Vidović je istaknuo i da se danas u Hrvatskoj svaki muškarac, stariji od 18 godina, dužan evidentirati u vojnu pričuvu.
– Ne idu na služenje vojnog roka, ali pripadaju pod pričuvu. Vjerujem da bi Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske da ima potrebe za ljudima, da bi kroz pričuvu došao do ljudi, veli Vidović.
On smatra da Hrvatskoj treba pričuva, te je dodao kako treba educirati mlade kroz civilnu zaštitu.
– Treba vidjeti i s Ministarstvo znanosti i obrazovanja kako približiti mladima ta znanja, možda kroz neki predmet, primjerice građanski odgoj, zaključuje Vidović.