Brzo lupanje srca, znojni dlanovi, drhtav glas i dekoncentracija samo su neki od simptoma koji se mogu javiti kod svake osobe. Ljudi se često u tim situacijama još više zablokiraju jer se boje da će doživjeti neuspjeh, zaboraviti naučeno ili pak ispasti smiješno.
Međutim, trema je nešto što se može smanjiti pravilnim tretiranjem. Ukoliko razmišljate pozitivno i situaciju zbog koje imate tremu stavite u neki puno važniji kontekst, shvatit ćete da nije bilo vrijedno živciranja. Zbog toga trebate odraditi zadatak zbog kojeg imate tremu bez razmišljanja o samom ishodu, već se trebate usredotočiti na to kako ćete sve riješiti na najbolji mogući način.
Kad se javlja i kako znaš da je imaš?
Situacije koje izazivaju tremu mogu biti razne, a često puta je kod učenika ili studenata riječ o javnom nastupu pred razredom ili predavaonicom punom kolega. Također kad netko promatra svaki vaš potez obično se javlja strah da ćete ispasti smiješni ili nešto krivo napraviti.
Trema nije ograničena samo na vrijeme provedeno u srednjoj školi ili na fakultetu.
Mnogi sportaši na natjecanjima također osjećaju veliki pritisak jer žele ostvariti što bolje rezultate i ostaviti najbolji dojam. Isto se događa i na natjecanjima iz znanja.
Tremu nije teško prepoznati. Popraćena je ubrznim radom srca, crvenim obrazima i stisnutim želucem. Također obično osoba ima potpuno blokadu u izgovoru i zamuckuje kad počne pričati. Osim toga kad je netko pita osoba se ne može sjetiti niti vlastitog imena, a kamoli složiti neku dulju rečeničnu konstrukciju.
Kako se postaviš, tako će ti i biti
Mnogi od nas doživljavaju tremu, međutim kod nekih je više prisutnija nego kod drugih. Prisjećanje na neko negativno iskustvo samo će pogoršati vašu tremu, stoga probajte misliti pozitivno.
Ne biste se trebali uspoređivati s drugim ljudima u negativnom smislu jer ćete sami sebi postaviti previsoke standarde. Jednostavno izvedite vaš zadatak što bolje možete i kad krenete obavljati nešto zbog čega imate tremu, probajte se usredotočiti samo na taj zadatak i ne mislite na konačni ishod.
Bolje spriječiti, nego liječiti
Trema se može smanjiti ili gotovo spriječiti. Ukoliko se radi o usmenom ispitu ili raspravi na kojoj se morate javljati, probajte se pripremiti što bolje. To ne znači da sve morate znati napamet, već biti upoznati s pozadinom konteksta oko kojeg odgovarate ili imate drugo izlaganje.
Uvježbajte prezentaciju ako je morate održati pred velikom grupom ljudi.
Ukoliko vizualizirate situaciju oko sebe i dobro ju zamislite u svojoj sobi pred ogledalom, bit će vam lakše kad taj scenarij postane stvaran.
Kad osjećate da vas počinje hvatati trema, duboko udahnite i usredočite svoje misli na jednu.
Upitajte se što će zaista poći po zlu i koliko je zapravo grozan ishod te situacije u odnosu na najvažnije stvari kojima stremite ili koje imate u životu. Vjerojatno ćete shvatiti koliko bespotrebno gubite živce i koliko zapravo ovaj izazov pred vama nije tako velik i grozan.
Osim toga, bitno je nadodati da je trema uvijek povezana s kontaktom s drugim ljudima. Zapamtite da sve te osobe pred kojima biste mogli ispasti loše su samo ljudi s manama i vrlinama kao i vi, te da bi većini njih na vašem mjestu i u vašoj koži bilo jednako.
