Trendovi nam govore jesmo li debeli ili ne, no u Hrvatskoj je čak 67 posto stanovništva prekomjerno teško

U vrijeme kada nas posao, škola, društvene mreže i internet  na kojem ljudi provode puno vremena, tjeraju da živimo sjedilačkim načinom života, nije nimalo lako ostati u formi i ne nabaciti koji kilogram viška. Tu su i svi oblici nezdrave hrane koju možemo zamisliti, pa nije teško niti pokleknuti pred izazovom brzo gotovih obroka, osobito kada imamo manjak vremena. No, takvo neodgovorno ponašanje prema sebi nerijetko vodi u pretilost, pa i debljinu. Svoju nam je ocjenu po pitanju prekomjerne težine u našoj zemlji dala predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine Sonja Njunjić.

www.healthforjoy.com

Svakodnevno smo bombardirani brojnim savjetima za ljepotu i zdravlje i svugdje možemo pročitati što je za nas zdravo, a što ne. Uz to, konstantno nam se prikazuju ‘primjeri lijepog izgleda’ u obliku glumačkih i pjevačkih zvijezda koje diktiraju trendove te definiraju kako bi žene trebale izgledati. Unatoč tom silnom moru savjeta sa svih strana, pretilost je u našoj zemlji, kao i u cijelom svijetu, u porastu. Za to su, prije svega, zaslužni sjedilački način života i takozvani ‘junk food’ koji se svima od nas ponekad ‘zalomi’. No, tko zaista određuje kako bi žene, koje su međusobno toliko različite, trebale izgledati te kako je moguće da po tim modnim diktatima sve žene mogu jednako izgledati? Kakvo je stanje s prekomjernom težinom u Hrvatskoj,
objasnila nam je predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine Sonja
Njunjić.

U Hrvatskoj dolazi do rapidnog povećanja težine

Ne treba biti liječnik da biste znali kako je prekomjerna težina nezdrava. No pitanje je što se smatra prekomjernom težinom te tko o tome odlučuje. Postoji niz načina diljem interneta kako možete shvatiti imate li viška kilograma, no i oni su različiti, pa je prilično nejasno tko je ustvari dovoljno mjerodavan da bi dao takvu ocjenu.

Sonja Njunjić kaže da Hrvatska ima velik problem s prekomjernom težinom te da je otprilike dva milijuna ljudi prekomjerno teško, što znači da imaju oko 10 do 12 kilograma viška. To je prekomjerna težina koju ljudi još uvijek dobro nose te ne reagiraju na nju.

Ističe i kako je nešto manje žena s prekomjernom težinom, oko 900 tisuća, dok se ostatak odnosi na muškarce. Dakle, 67 posto stanovništva naše zemlje je prekomjerno teško. Od te velike sume otprilike njih oko 30 posto su već debeli ljudi, što znači da 500 tisuća Hrvata ima 15 do 20 kilograma viška.

Naša sugovornica tvrdi da po novim saznanjima i istraživanju koje je provela profesorica Jureša iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2012./13. godine imamo 22 posto prekomjerno teške djece, a nažalost je od tog broja skoro 13 posto debele djece.

To je zabrinjavajuće zato što se odrastanjem pretvaraju u ljude koji su već u djetinjstvu imali narušenu tjelesnu težinu, pa se slijedom toga postaju debeli odrasli. Zato se pretpostavlja da će jako brzo doći do još rapidnijeg rasta debljine, a jedan od najtežih posljedica je dijabetes tipa dva kojeg trenutno u Hrvatskoj ima oko 400 tisuća slučajeva. Zanimljivo je da smo ga nekada zvali ‘staračkim’ dijabetesom, što danas više nije slučaj. On ima tendenciju da se utrostruči za deset godina, a to je popratna pojava debljine.

Najviše pretilih se suočava s fizičkim barijerama

Psiholog Jason Seacat u sklopu istraživanja o prekomjernoj težini zatražio je od 50 žena koje je pronašao na internetskim forumima o problemima s kilogramima da tjedan dana vode dnevnike, kako piše Daily Mail. U samo sedam dana žene su zabilježile 1 077 događaja u kojima su stigmatizirane zbog prekomjerne težine, poput tinejdžera koji su im ‘mukali’ u trgovini ili zubara koji je jednoj od žena rekao da se boji kako će slomiti njegovu stolicu.

U najviše stigmatizirajućih događaja žene su bile suočene s fizičkim barijerama, njih 84 posto, zatim neugodnim komentarima i na trećem mjestu sa zurenjem. Najmanje sramotnih situacija ticalo se diskriminacije vezane za posao, komentara liječnika i fizičkih napada.

Sram povezan s debljinom može imati razorne posljedice na psihičko stanje kod žena. To uključuje gubitak samopoštovanja i kliničku depresiju. Zato je važno, ističe Sonja Njunjić, ne stigmatizirati osobe s prekomjernom tjelesnom masom, već raditi na prevenciji iste te edukaciji od malih nogu.

Apsurd pretilosti i načina života

Praksa pokazuje da su pretilost i prekomjerna težina nepoželjni te neprihvatljivi jako velikom broju ljudi, no ‘brza hrana’ koja je na svakom koraku i surfanje internetom rasprostranjeni i prihvatljivi. Nailazimo na kontradikciju, budući da su debljina i sjedilački način življenja u direktnoj korelaciji.

Iako liječnici i nutricionisti konstantno upozoravaju kako je moderni način života sve samo ne zdrav za čovjeka, to baš i ne dopire do svakog stanovnika u Hrvatskoj, kao ni u svijetu.

– Svaki kilogram viška već vaše zglobove opterećuje za otprilike četiri kilograma, što je vrlo značajan problem za debljinu. Znači, ne radi se o estetskom dijelu, nego o zdravstvenom. Zbog toga bi trebalo djelovati prije svega na prevenciju prekomjerne težine dok ne prijeđe u fazu debljine. Problem je i što ljudi imaju tisuću problema koje su sebi zadali za probleme. Nesretni su, nezadovoljni, neispunjenih želja, očekivanja, nesretni jer su u svojoj glavi fiksirali masu razloga koji njima daju opravdanje da bi prekomjerno jeli, istaknula je predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

Kao što puno ljudi pati od pretilosti, isto tako puno žena, a osobito djevojaka pati od poremećaja u prehrani koji mogu dovesti do pretjerane mršavosti, odnosno anoreksije. U tome ne pomažu niti trendovi koji se stalno nameću od strane slavnih i poznatih, osobito na društvenim mrežama gdje objavljuju fotografije svojih ‘savršenih’ tijela s kojima se većina djevojaka želi poistovjetiti.

Siromaštvo nije dobar izgovor za debljinu

– Ono što je jako važno je ona isprika da smo siromašna zemlja, pa da smo zato debeli, a to ne stoji. Zato jer znamo primjere nekih drugih zemalja koje nisu siromašne, a njihovo stanovništvo je ipak prekomjerno teško. Primjerice, Amerika, Engleska, Njemačka. Kod njih je prekomjerna težina također u porastu. To pokazuje da razlog debljini ne može biti što smo bogati ili siromašni , nego je hrana izgubila svoju osnovnu funkciju, pa se hranjenje ustvari pretvorilo u ‘žderaču’. Primjerice, ne jedemo više samo kada smo gladni ili kada želimo potaknuti svoju energiju, nego u svim mogućim prilikama – iz radosti, tuge, zbog gubitaka ili dobitaka, objasnila je Njunjić.

Naša sugovornica tvrdi i da na neki način treba regulirati i rad pekara koje su u blizini škola te ih ograničiti na prodaju zdravih proizvoda za vrijeme trajanja učeničkih odmora. Time će se donekle spriječiti loš trend prekomjerne težine kod djece i adolescenata, no Njunjić tvrdi i da nije sve u prehrani te da je sjedilački način života još jedan od važnih faktora tako velikog broja ljudi u Hrvatskoj s prekomjernom tjelesnom težinom.

Niti jedno, niti drugo nije zdravo za nas, pa je jedino što nam ustvari preostaje zlatna sredina. Ipak je od svega ovog najvažnije biti zdrav, a ako jesmo, onda nije toliki problem ni izgubiti, niti dobiti kilograme.

Uostalom, svatko je gospodar svoga tijela i duha te odlučuje o svom tijelu sam, isto kao što svi samostalno odlučujemo što ćemo primjerice sutra odjenuti. Nitko nam nema pravo nametati kako bismo trebali izgledati, a ponajmanje aktualni trendovi koji kako brzo dođu, tako i prođu. No, o svom bismo zdravlju itekako trebali brinuti, samo se treba prisjetiti poznate i istinite poslovice ‘U zdravom tijelu, zdrav duh!’