Tri upravna nadzora koja će ministricu Divjak dočekati prvi dan na novom poslu
Novoizabranu ministricu znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženku Divjak, od prvog dana na poslu očekuje mnogo obveza. Osim Cjelovite kurikularne reforme te spornih izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti, u javnosti su poznate i brojne nepravilnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Tako je MZO u posljednjih godinu dana zaprimio čak 3 zahtjeva za Upravnim nadzorom rada Sveučilišta, međutim do ovoga trenutka ti su zahtjevi zatvoreni u ladici i s njima se ništa nije učinilo.
Ministrica Blaženka Divjak screenshot| N1 televizija
Blaženka Divjak novoizabrana je ministrica znanosti i obrazovanja nakon što joj je Hrvatski sabor u petak izglasao povjerenje sa 78 glasova ZA i 42 protiv. Posljedica je to suradnje između HNS-a i HDZ-a oko formiranja nove većine u parlamentu prilikom čega je došlo do smjene samo jednog ministra, onog znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pave Barišića. Nova će ministrica na dužnost stupiti sutra, a primopredaja dužnosti održat će se u 10 sati u prostorijama MZO-a.
Ministrica Divjak će, sudeći prema napisima medija i odjeku u javnosti, odmah od stupanja na dužnost imati puno posla. S jedne strane, stvara se ogroman pritisak zbog netransparentnosti javnog natječaja vezanog za Cjelovitu kurikularnu reformu, s druge navire nezadovoljstvo dijela akademske zajednice zbog spornih izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, poznatijeg po nazivima ‘Lex Boras’ i ‘Lex Barišić’. Naposljetku, ostaju i brojne nepravilnosti na Sveučilištu u Zagrebu zbog kojih je MZO zaprimio čak 3 zahtjeva za Upravnim nadzorom nad radom Sveučilišta.
Ministrica Divjak je ranije ovog tjedna, prilikom njenog predstavljanja Odboru za znanost izjavila kako će se ozbiljno pozabaviti zahtjevima za upravni nadzor.
– Pošteno i temeljito ću provjeriti sve upravne nadzore koji su stigli u MZO. Ništa neće ostati u ladici, tada je rekla Divjak.
Zahtjev za upravnim nadzorom svih fakulteta u Hrvatskoj koji je uputio portal Srednja.hr još od rujna skuplja prašinu neke ladice u MZO-u
U rujnu prošle godine, na zahtjev uprave Filozofskog fakulteta u Zagrebu i tadašnjeg dekana Vlatka Previšića, MZO je (navodno) napravio upravni nadzor nad radom Studentskog zbora Filozofskog. Utvrđeno je da krše zakonsku odredbu po kojoj u Zboru treba sjediti barem onoliko studenata koliko je studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću. Iz tog razloga, raspušten je SZ Filozofskog fakulteta, a cijeli proces nadzora obavljen je prilično brzo.
Novinari portala Srednja.hr upustili su se u istraživanje Studentskih zborova pri ostalim sastavnicama SuZg, a na samom su početku ustanovili da barem još 10 sastavnica Sveučilišta krši iste zakonske odredbe na temelju kojih je raspušten Studentski zbor FF-a. Iz tog su razloga MZO-u uputili zahtjev za upravnim nadzorom svih fakulteta u Hrvatskoj.
Prošlo je 9 mjeseci, upravni nadzor nikada nije obavljen čemu svjedoči i činjenica da do današnjeg dana nije raspušten nijedan Studentski zbor osim onog na Filozofskom u Zagrebu. Iako postoji zakonska opravdanost da se na zahtjev upravnog nadzora portala srednja.hr ne reagira, jer nismo jedna od zainteresiranih strana, javnost bi barem trebala dobiti odgovor je li se uistinu Srećko Tomas ikada napravio pravi upravni nadzor nad radom Studentskog zbora FFZG-a.
Zanimljiva je činjenica da se upravni nadzor nad radom SZ-a Filozofskog vjerojatno nikada nije ni dogodio, a dokumenti na temelju kojih je Senat Sveučilišta raspustio isti Zbor predstavljao je samo neobvezujuće mišljenje i nije nudio moguća rješenja. I ono što se, dakle, radilo po pitanju upravnih nadzora u MZO-u nije poštovalo odgovarajuću praksu, što se nadamo da neće biti slučaj u mandatu ministrice Divjak.
Drugi upravni nadzor onaj je nad radom Sveučilišta glede odluka vezanih za Filozofski fakultet
Filozofski fakultet pretrpio je neizmjernu štetu u posljednjih godinu dana, a mnogi smatraju da su razlog tome upravo odluke vrhuške Sveučilišta. Otkako je ostao bez dekana Vlatka Previšića i s raspuštenim studentskim zborom, na Filozofskom je započela kriza upravljanja. Rektor je imenovao v.d. dekana, prema svojim ovlastima, no učinio je isto i za prodekane, za što nema ovlasti pa se i ta odluka u akademskoj zajednici osporavala.
Zbog svega toga, Inicijativa za filozofski, koja se otvoreno protivila odlukama bivšeg dekana Previšića kao i rektora Borasa, opunomoćila je odvjetnicu koja je u njihovo ime predala zahtjev MZO-u za upravni nadzor nad zakonitošću rada Senata u vezi spornih odluka vezanih za Filozofski fakultet.
Profesorica Meri Tadinac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da su Ministarstvu upućena dva zahtjeva za upravnim nadzorom rada Senata Sveučilišta: prvi je bio vezan za neovlašteno raspuštanje Studentskog zbora FFZG-a, a drugi za rektorovo nezakonito imenovanje v.d. prodekana Filozofskog. Naposljetku, ta su dva zahtjeva objedinjena u jedan. Zahtjev su poslali 22. rujna prošle godine, a dva mjeseca nakon, u studenom, dobili su odgovor od MZO-a da upravni nadzor nije moguće provesti jer Sveučilište nije poslalo svu potrebnu dokumentaciju.
Uz to, dogodila se još jedna strašna slučajnost. U Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je procurio u javnost prije nekih mjesec dana, u dosadašnji stavak o pravu rektora da imenuje čelnike sveučilišnih sastavnica dodaje i dio koji mu daje za pravo imenovanje prodekana. Dakle, zaštita provoditelja nezakonitih odluka na dvostrukoj razini.
Treća (ne)sreća: Upravni nadzor nad Sveučilištem u Zagrebu zbog nezakonite promjene statusa Hrvatskih studija zbog koje je podignuta i Uprava tužba
U siječnju ove godine, Senat Sveučilišta u Zagrebu je, na prijedlog rektora Damira Borasa, promijenio status Hrvatskih studija iz Sveučilišnog centra u Sveučilišni odjel. Prema tada postojećim propisima, ta je odluka protuzakonita jer je HS izvodio znanstveno-nastavnu djelatnost u 7 znanstvenih polja, dok Sveučilišni odjel po odredbama ZZDVO-a smije izvoditi nastavu u jednom znanstvenom polju. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, koji broji članove i među djelatnicima HS-a, upravu Sveučilišta je dopisom upozorio na nelegalnost njihovog djelovanja, a o istome je izvijestio i MZO te uputio zahtjev za upravnim nadzorom.
Međutim, do upravnog nadzora nikada nije došlo, a MZO ni Sveučilište nisu davali nikakav odgovor. Tako je Sindikat početkom veljače, u ime svojih članova, podignuo tužbu protiv Sveučilišta na Upravnom sudu u Zagrebu zbog nezakonitosti njihova djelovanja u promjeni statusa HS-a.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja nikada nije odgovorilo na zahtjev za upravnim nadzorom, a sudski proces oko tog pitanja teče vrlo sporo. Još jednom nevjerojatnom slučajnošću, ili ne, u izmjenama i dopunama ZZDVO-a postoji prijedlog koji se dotiče ove rektorove odluke. U tom prijedlogu, između ostalih ništa manje spornih promjena, nalazi se i izmjena definicije Sveučilišnog odjela u odnosu na postojeću. Prema prijedlogu, Odjel bi sada mogao izvoditi znanstveno-nastavnu djelatnost u više znanstvenih polja i područja, pa bi nezakonita odluka o promjeni statusa HS-a odjednom postala zakonita. Još je zanimljivija činjenica da se u povjerenstvu za izradu prijedloga tih spornih izmjena nalazi i sam rektor zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. sc. Damir Boras.
MZO je ignorirao zahtjev za upravnim nadzorom, a potom i krenuo u izmjene Zakona kako bi se zataškalo kršenje pravnih akata i zakona. Međutim, nisu računali na to će doći do promjene ministra, kao ni na činjenicu da Upravni sud ne može odluku o tužbi donijeti retroaktivno, već se ona mora odnositi na zakonske propise koji su vrijedili u vrijeme kada je tužba podnesena.
Svi navedeni zahtjevi za upravnim nadzorom rada Sveučilišta u Zagrebu tiču se jasno vidljivih kršenja zakonskih i drugih pravnih akata, a usporedno s njima teku i ništa manje sporne promjene ZZDVO-a. Opet ponavljamo, bez obzira radi li se o kozmičkim silama koje su uzrokovale te slučajnosti, ili se zakonima pogoduje, odnosno određene aktere spašava od odgovornosti, nova će se ministrica morati pozabaviti ostavštinom svojeg prethodnika ministra Barišića, za koju u nepunih godinu dana svojeg mandata očito nije imao vremena.
