Tribina otkrila probleme mladih: ‘Imamo 20, a traže nas 25 godina radnog iskustva’
U organizaciji Ureda pravobraniteljice održana je tribina #KavaZaLjudskaPrava, ovaj put posvećena mladima, ali u online izdanju. Raspravljalo se o raznim problemima mladih, a Kaja Pavlinić iz Mreže mladih Hrvatske upozorila je na loše stanje s radnim uvjetima za mlade. Napomenula je tako da se mladi često ne mogu zaposliti jer nemaju traženo radno iskustvo, iako ga po svojim godinama nisu mogli ni steći.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (ilustracija) | foto: Srednja.hr
– Problemi s kojima se mladi suočavaju nisu samo problemi mladih, već cijelog društva, rekla je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
U organizaciji Ureda pravobraniteljice održana je tribina #KavaZaLjudskaPrava, ovaj put posvećena mladima, ali u online izdanju.
Pravobraniteljica je upozorila kako je nezaposlenost mladih porasla na 23,6 posto.
– Imaju nisku mogućnost pronalaženja posla, a kada i dođu do posla, imaju niske plaće zbog čega su kreditno nesposobni, dok se s druge strane potiče većinom samo kupnja stana, opisala je problem mladih sa stambenom politikom.
Ekonomska i socijalna pitanja, napomenula je Vidović, utječu na mentalno zdravlje, koje je isto dio zdravlja.
Državna tajnica Ureda za mlade: Bit ćemo agresivni prema drugim institucijama
Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, kazala je kako su se pitanja mladih do sada gubila u velikim sustavima, što bi osnivanje njezinog ureda trebalo riješiti.
Govoreći o pitanjima mladih, kazala je i kako mladima smeta stigmatizacija da šire zarazu.
– U jednom trenutku njihova života, prekinuli smo procese njihova odrastanja i rekli da ne mogu ništa raditi, upozorila je Josić te kazala kako su predložili stožerima da se i mladi uključe u njihov rad kako bi pokazali da su odgovorni.
Kaže i da su krenuli u videokonferencije s učenicima deset najboljih školi.
– Mislili smo da će reći da im je potrebno osnovati klubove, a oni su rekli da im trebaju stvari za škole. Škole su, dakle, mjesta gdje se djeca osjećaju sigurno. Moramo stvoriti atmosferu uvažavanja između mladih i starih, jednih prema drugima, kazala je državna tajnica.
Smatra da RH mora osigurati mladima prostora da ostanu u Hrvatskoj.
– Na pitanje što će nakon srednje, odgovaraju da idu u Irsku, a kad ih pitate što će tamo, kažu da idu ‘jer idu svi’. Tu ima puno prostora za napredak, zaključila je Josić.
Najavila je da će prema drugim državnim tijelima ‘ići agresivno’.
Mlada Romkinja: Kad sam počela studirati, smatrala sam da me društvo počelo drukčije gledati. A onda sam pokušala potražiti studentski posao…
Rosa Oršuš (23) ispričala je kako je odrasla sa samohranom majkom te braćom i sestrama u romskom naselju.
– Tata je poginuo u prometnoj nesreći i bilo nam je teško živjeti. Upisala sam fakultet kako bi bila na koristi, a ne na teret državi, kaže sadašnja prvostupnica javne uprave, koja trenutno studira i na specijalističkom studiju.
No, priznaje da joj nije lako.
– Govorili su mi da sam Romkinja i da nikad neću uspjeti. Nas Romkinje ljudi gledaju s nepovjerenjem. Žene u našem društvu imaju velike poteškoće, ustvrdila je Rosa. Rome, zaključila je, ne treba strpavati u isti koš, već svakome treba dati priliku.
– Kad sam počela studirati, smatrala sam da me društvo počelo drukčije gledati. No, onda sam pokušala potražiti studentski posao. Javila sam se u jednu trgovinu kojoj su hitno trebali studenti. Nisu mi se javili idući tjedan pa sam došla ponovno, a opet se nisu javili. Poslala sam tamo jednog dečka koji nije Rom i njega su za posao zvali već drugi dan, ispričala je Oršuš.
‘O homoseksualnosti smo pričali samo na Vjeronauku’
Leonardo Mikac, volonter Zagreb Pridea, pričao je o problemima LGBT zajednice.
– Najveći mi je problem bio što u školstvu nitko sa mnom nije znao pričati. Znao sam za sebe, ali se nisam imao kome obratiti da popričam s njim o svojim osjećajima. Jedini susret s homoseksualnošću i transrodnošću u osnovnoj školi imali smo na vjeronauku i to na satu Vjeronauka, gdje je to tada bilo u negativnom kontekstu, ispričao je Leonardo.
Zbog svoje seksualne orijentacije, imao je problema i s poslom.
– Jednom sam dogovorio posao na moru, spakirao sam se, došao ondje i kad sam trebao potpisati ugovor, čovjek mi je rekao da ne može zaposliti tako muškobanjastu osobu. Nisam znao kako odgovoriti nekome tko je toliko seksistički, rekao je.
Zbog epidemioloških mjera, kaže, zaustavio mu se i proces promjene spola.
– Ostao sam u nekom teškom stadiju jer uzimam hormone, a još uvijek imam žensko ime. Također, zbog pretvaranja bolnice u Dubravi u COVID-bolnicu, transrodne osobe ostale su bez jedine bolnice koja obavlja neke, nama potrebne, zahvate, kaže Leonardo.
‘Mladi nikad više nisu trčali za potrebom da se dokažu’
Kaja Pavlinić iz Mreže mladih Hrvatske ustvrdila je da su se radnička prava studenata tijekom pandemije jako narušila.
– Mnogi poslodavci ne žele zaposliti mlade jer ih smatraju rizikom za poslovanja. Misle da su mladi neodgovorni, što nije istina. Također, poslodavci teško favoriziraju starije radnike, dok od mladih traže godine iskustva koje nisu mogli ni osigurati. Šalimo se da je potrebno 25 godina iskustva, a imamo 20. Mene su u jednoj velikoj informatičkoj tvrtki nakon faksa čak pitali i planiram li imati djecu i jesam li u vezi, ispričala je.
Upozorila je i da država, za razliku od drugih radnika, studentima koji rade nije pomogla. Osvrnula se i na sve veće problemi s mentalnim zdravljem mladih.
– Mladi nikad više nisu trčali za potrebom da se dokažu. Rade koliko mogu da bi si osigurali kakvu-takvu egzistenciju. Nažalost, čujem za veliki broj mladih koji izvrše samoubojstva zbog teških situacija u koje du dovedeni, rekla je Pavlinić.
Loše mentalno zdravlje mladih, nisu odgajani za demokraciju…
Prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, psihologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, podsjetila je na istraživanja koja pokazuju da je mentalno zdravlje mladih gore od mentalnog zdravlja starijih.
– Od mladih se danas traži da na kraju fakulteta već imaju pune životopise, da su radili i volontirali. Pritisak je velik, a u borbi za profitom, zaboravlja se na zdravlje mladih, kaže profesorica. Smatra da je rad na mentalnom zdravlju od velike važnosti za društvo.
Dr. sc. Dunja Potočin iz Instituta za društvena istraživanja kaže da su mladi heterogena skupina i da imaju različite načine na koji žele rješavati probleme.
– U Finskoj svaka općina ima centar za mlade, dok su u Hrvatskoj mladi u malim sredinama prepušteni sebi pa slijede povlačenje i radikalizacija, kaže Potočin.
Mladima su na prvom mjestu zapošljavanje i sigurnost pa tek onda vlastita sloboda.
– Odrasli su u okruženju koje im je govorilo ‘ne talasaj’, nemoj se isticati, što je sasvim suprotno životu u demokratskom društvo, zaključila je Potočin.
Tena Šimunović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i članica Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) kazala je da danas postoji i veliki problem s tolerancijom i različitosti.
– 90 posto mladih je vidjelo govor mržnje na društvenim mrežama, ali tako nešto ne prijavljuju jer je uobičajeno ili jer smatraju da ih ne ugrožava. Kako onda spriječiti da se nasilje s online života ne prelije u stvarnost?, zapitala se.
Kampanje na žalost, ustvrdila je, ne mijenjaju vrijednosti, već samo prenose informacije. Podsjetila je da smo se kao društvo opredijeli i na europske vrijednosti, slobode, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava.
– Moramo uvesti obrazovanje mladih za ljudska prava, govoriti o ljudskim pravima, procesuirati nepoštivanje zakona. Dužni smo prebroditi ovo razdoblje jer ono utječe na mlade, zaključila je Šimunović Einwalter.
POGLEDAJTE TRIBINU:
https://youtu.be/2Gdi3FItVV0
