Učenje je aktivnost koja se ne odvija samo u školi i na fakultetu-ljudi uče stalno. Bilo da se radi o studentima, roditeljima, muzičarima, dizajnerima softvera, ili onima koji uče kuhati, um stalno upija nove informacije. Kako biste što brže i bolje upamtili nove stvari, donosimo nekoliko trikova koje će uvelike pomoći u tome.
Uči se cijeli život, a mozak svakodnevno upija nove informacije. Neki put imate premalo vremena da biste kvalitetno naučili sve što želite, stoga Huffington Post donosi trikove koji će pomoći u tome. Ključ je u kreiranju navika koje optimiziraju učenje, a s tek malo redovitog održavanja, um može postati zaista oštar i tako biti uvijek spreman na izazove i nove informacije. Ovo su aktivnosti koje trebate provoditi kako biste u tome uspjeli.
Vježbanje
Ne samo da ćete se fizički dovesti u formu, i mozak će vam biti zahvalan što ste se uhvatili vježbanja. Ono može unaprijediti učenje i memoriju, pa tako ukoliko ste pomalo zbunjeni i rastreseni, pokušajte odraditi brzu šetnju ili posjetite teretanu. Jedna je studija pokazala kako su se memorija i kognitivna sposobnost poboljšali nakon jedne 15-minutne vježbe.
Meditiranje
Meditiranje nije odlično samo za smanjivanje stresa, već također unapređuje memoriju, kontrolu impulsa i produžuje pozornost.
Omega-3 masne kiseline
Konzumiranje namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama ključno je za fukcioniranje mozga i centara za učenje i memoriju u njemu. Losos je poznat po velikom udjelu ovih kiselina, na i ostala vrsta ribe služi svrsi. Namirnice poput lješnjaka, kikirikija i sjemenki bundeve također super utječu na mozak.
Spavanje
Mnogi često žrtvuju san radi učenja, ali to nije dobro. Dobivanje dovoljno sna krucijalno je za funkcioniranje mozga, dobro rasuđivanje, reakcije, pa čak i gramatiku. Mozak naspavane osobe uči puno brže.
Unos dovoljne količine vode
Dehidracija može ozbiljno narušiti sposobnost pamćenja i mentalni proces. Stoga pazite na to da uvijek budete dovoljno hidratizirani.
Joga
Pokazalo se kako oni koji vježbaju jogu imaju manje kognitivnih grešaka, pogreški u percepciji, memoriji i motoričkoj funkciji.
Nađite hobi
Bitno je da svaki dan odredite vrijeme koje nećete koristiti za posao ili učenje. Ne samo da mozgu treba vremena da procesuira sve dobivene informacije, već vas hobiji čine pametnijima. Pokušajte nešto za što vam treba dosta koncentracije i koordinacije. Jedna je studija pokazala kako su ljudi koji su počeli baviti žongliranjem povećali svoju sivu tvar u mozgu.
Napravite raspored
Uspjeh je često povezan s mogućnosti uvođenja strukture u život, stoga je dobra ideja postaviti si ciljeve i realne rasporede.
Provjerite okolinu
Pravi okoliš za učenje od velike je važnosti za pamćenje informacija. Općenito, prostor koji vas okružuje trebao bi biti čist i organiziran, no uvođenje neke novine također je dobra ideja. Pokušajte raditi u parku, kafiću ili jednostavno u drugoj prostoriji svoga doma. Izbjegavajte jedino učenje u krevetu, jer ga psihološki povezujete sa spavanjem i relaksacijom, pa se nećete moći skoncentritati na posao.
Ne multitaskingu
Dokazano je da je multitasking biološki nemoguć, stoga se koncentrirajte na jedan zadatak u danom vremenu.
Ne bojte se neuspjeha
Pokušajte metodom pogreški i pogodaka. Koliko god frustrirajuće bilo prolaziti kroz taj proces, on pomaže da ostanete kreativni i fleksibilni.
Testirajte sami sebe
Nemojte čekati ispit kako biste testirali svoje znanje, pokušajte to sami učiniti kod kuće. Zamolite kolegu ili člana obitelji da vas ispita, ili sami sebi dajte zadatke kako biste vidjeli koliko ste zapravo naučili.
Budite samopouzdani
Posljednje, ali ne i najmanje bitno- budite sigurni u sebe. Imajte vjere u to da ćete odlično obaviti posao, ne zato što je to istina, nego i zato jer se pokazalo da vjera u vlastitu inteligenciju povećava istu. Ne brinite se ukoliko stvarno nije potrebno.
