U dvjema školama pokrenut novi smjer – tehničar posluživanja: Ravnatelj otkriva kako izgleda nastava
Osim što je u 62 osnovne škole ove jeseni krenula eksperimentalna provedba cjelodnevne škole, u devet strukovnih eksperimentalno je krenula modularna nastava. U tu svrhu izrađeni su i novi kurikulumi, a u dvjema školama u Hrvatskoj, i to u Karlovcu i Opatiji, zaživio je i novi srednjoškolski smjer – tehničar posluživanja. Za razliku od smjera konobar, učenici se za zanimanje tehničar posluživanja školuju četiri godine. Razlike između ovog i drugih ugostiteljskih smjerova ima podosta, navodi za srednja.hr ravnatelj Trgovačko-ugostiteljske škole Karlovac, Damir Pleša.
Damir Pleša, ravnatelj TUŠ Karlovac | screenshot: TrendTV/foto: Facebook
Nedavno smo pisali o tome kako je od početka ove školske godine u devet škola od Osijeka do Dubrovnika započela eksperimentalna provedba modularne nastave. To je rečeno tek na Konferenciji za ravnatelje strukovnih škola koja se održala od 11. do 13. rujna, dakle kada je nastava već trajala. Već smo opširno, kroz niz tekstova, pisali o tome kako izgleda ta modularna nastava.
Učenici prvog razreda tih devet programa nemaju klasične nastavne predmete, nego module. Predmeti poput Fizike, Kemije i Biologije u ovakvom obliku nastave raspoređeni su u module i u skupove ishoda učenja i integrirani su u različite kvalifikacije. Specifično za neke programe u modularnoj nastavi je da učenici svoje zanimanje biraju i tek nakon prvog ili drugog razreda, ovisno upišu li trogodišnju ili četverogodišnju školu.
U dvjema školama u Hrvatskoj ove godine pokrenut smjer tehničar posluživanja
Provedba eksperimentalnog programa modularne nastave iznjedrila je i neke nove programe, među njima i tehničar posluživanja. Taj se program u Hrvatskoj provodi samo u Trgovačko-ugostiteljskoj školi Karlovac te Ugostiteljskoj školi Opatija. Na prvu zvuči kao zanimanje slično konobaru ili hotelijersko-turističkom tehničaru, odnosno kombinaciji ta dva strukovna smjera kakve provodi niz škola u Hrvatskoj. Da bismo doznali je li to tako i nešto više o tehničarima zanimanja, javljamo se Damiru Pleši, ravnatelju TUŠ Karlovac.
Za početak ga pitamo zašto su se u svojoj školi odlučili provoditi ovaj eksperimentalni program. Prije svega su, kaže Pleša, budućim učenicima željeli ponuditi nešto novo što će pratiti trendove u ugostiteljstvu i turizmu. Smatra da ovaj program nudi nove sadržaje kroz novi način rada za koji vjeruje da će učenicima biti bliži i dinamičniji. Uz to bi učenici trebali i bolje povezivati sadržaje različitih područja.
– Osluškujući tijekom godina i potrebe poslodavaca iz sektora ugostiteljstva, shvatili smo da je potrebno jedno takvo zanimanje – zanimanje koje će biti skladan spoj vještina vođenja i operativnih kompetencija. Osim toga, kao škola partner sudjelovali smo aktivno i ravnopravno s imenovanim Regionalnim centrom kompetentnosti, Ugostiteljskom školom Opatija, na uspostavljanju modularne nastave od samoga početka provođenja projekta pa je njezina realizacija bila prirodan nastavak svih tih aktivnosti, navodi Pleša.
Što ovo zanimanje razlikuje od drugih strukovnih?
A koje su uopće specifičnosti i neke ključne razlike u kurikulumima smjera tehničar posluživanja i smjera konobar ili hotelijersko-turistički tehničar? Za početak ravnatelj Pleša kaže da hotelijersko-turistički tehničari tijekom svoga školovanja imaju svega tri sata ugostiteljstva u 1. prvom razredu, a sve ostalo su predmeti kojima je baza ekonomija. Pa, kaže, taj smjer uopće ne treba uspoređivati s ugostiteljskim zanimanjima kao što su konobar, kuhar ili slastičar.
– Puno pažnje pridaje se i sadržajima iz područja biologije, higijene te održivosti razvoja, što ulazi u spektar znanja potrebnih u suvremenom ugostiteljstvu. Osim povećane satnice u Hrvatskom i Engleskom jeziku te Matematici (što će vjerujemo pridonijeti i lakšem usvajanju ishoda za kvalitetno polaganje državne mature) tijekom svoga školovanja nadograđuju znanja i vještine iz ugostiteljskog posluživanja. Dakle, pored temeljnih vještina usvojit će i one koje će ih činiti vještim sommelierima, baristima, enolozima, nutricionistima… Sve su to odreda vještine koje su danas u ugostiteljstvu izuzetno potrebne i tražene, smatra Pleša.
Osim navedenog, kada učenici završe ovaj smjer trebali bi raspolagati i znanjima potrebnima za prijam i smještaj gostiju, za individualni pristup gostima te predstavljanje ugostiteljskog proizvoda na način koji će ga primatelju usluge činiti primamljivim i impresivnim.
– Naglasak je i na razvoju komunikacijskih vještina te posluživanju na stranim jezicima; znat će koristiti digitalne tehnologije, izrađivat će i objavljivati sadržaje na društvenim mrežama i još puno toga u skladu s potrebama suvremenog gosta. U svemu tome usmjereni smo na kreativnost i raznolikost, prvenstveno na praktičnom radu u školi, a nakon toga i u hotelima i restoranima te ostalim ugostiteljskim objektima. Tehničari posluživanja, dakle, na najbolji će mogući način povezati sektore turizma i ugostiteljstva. Bitno je naglasiti da oni, s obzirom na to da se radi o četverogodišnjem programu, mogu nastaviti svoje školovanje na fakultetima i visokim učilištima. Osigurana im je i izuzetno kvalitetna podloga za vertikalnu prohodnost u obrazovanju, navodi Pleša.
‘Dva dana imaju općeobrazovne predmete, dok ostatak tjedna savladavaju module’
Nastavnici koji predaju u ovom programu, kao i učenici, ističe, za sada su pozitivnih dojmova. Unatoč tome da im je modularna nastava potpuna novost, svidio im se takav način organizacije nastave.
– Dva dana imaju općeobrazovne predmete, dok ostatak tjedna savladavaju module, odnosno skupove ishoda učenja unutar njih. Sam princip modularne nastave omogućuje lakše i kvalitetnije kreiranje odnosa na relaciji nastavnik – učenik, budući da isti nastavnik od početka s učenicima provodi više vremena. To onda olakšava i individualan pristup svakome učeniku što u konačnici dovodi do boljeg uspjeha i većeg osjećaja zadovoljstva s obje strane. Naime, i mnogi rezultati upitnika koje provodimo u sklopu samovrednovanja škole pokazuju da je učenicima izuzetno važno povezati se s nastavnicima te podrška koju od njih dobivaju – u učenju, ali i odgojnim komponentama. U konačnici, škola je prvenstveno odgojna ustanova, a ovaj program u cijelosti podržava ovu njezinu temeljnu ulogu, smatra Pleša.
Naravno, i u slučaju ovog programa postoji praktična nastava. Za prve razrede ona je organizirana krajem nastavne godine u sklopu modula Temeljne vještine u ugostiteljstvu skupovima ishoda učenja Osnove ugostiteljskog posluživanja (kraći) i Osnove obrade živežnih namirnica (dvostruko duži).
– Budući da škola ima kapacitete i raspolaže stručnim kadrovima, kompletni modul bit će proveden u našem Školskom praktikumu ‘Pod starimi krovovi’, priča nam Pleša.
Zanimanje je tek potrebno približiti poslodavcima
Smatra da potreba za ovom vrstom struke na našem tržištu rada definitivno postoji. Navodi da su još prije šest, sedam godina hotelijerske kuće u anketama isticale da im nedostaje tzv. middle managment. Točnije, stručni kadar koji će znati komunicirati s gostima i organizirati im razne, prvenstveno gastronomske događaje.
– Da bi to bilo moguće, ta osoba mora pratiti moderne trendove u gastronomiji, ali i poznavati lokalne specifičnosti kraja iz kojega gost dolazi te iz organizacijskih razloga pratiti i poznavati i različite tehnike i načine posluživanja jela. Sve nabrojene vještine upravo su one koje će tijekom svoga školovanja tehničari posluživanja steći. Naravno, oni se nakon završetka školovanja mogu zaposliti i kao stručnjaci u području ugostiteljstva, ali i nastaviti školovanje na fakultetima. Ono što kao škola tijekom sljedeće četiri godine, koliko će još trajati školovanje prve generacije, trebamo napraviti jest približiti zanimanje poslodavcima, odnosno upoznati ih sa stručnim kompetencijama koje će tehničari posluživanja steći jer iz samoga naziva programa to oni neće moći jednostavno zaključiti, smatra naš sugovornik.
Priznaje, niti među učenicima interes za ovaj program na ovogodišnjim upisima nije velik. Jedan od razloga je, smatra Pleša, taj da je škola tek polovicom svibnja dobila rješenje kojim se odobrava izvođenje programa. Pa zapravo nije ostalo vremena za malo detaljnije i sveobuhvatnije predstavljanje programa osmašima i roditeljima.
– Prilikom predstavljanja Škole konstantno smo upozoravali na postojanje mogućnosti da ćemo od ove školske godine obrazovati učenike u novome programu, ali, nažalost, odobrenje Ministarstva stiglo je tek nakon što su te promidžbe po osnovnim školama već završile. Da u ovome leži barem dio razloga za slabiji interes učenika, potvrdili su i kasniji razgovori s nekim učenicima i njihovim roditeljima koji su istaknuli kako nisu ni znali za postojanje ovoga programa, priča nam Pleša.
Iako su u školi za sada zadovoljni izvođenjem novoga eksperimentalnog programa, očekuju, kaže i izazove koje možda nisu predvidjeli.
– Njih ćemo rješavati kada i ako se dogode. Iskustvo koje stječemo bit će nam dragocjeno za skori potpuni prelazak na modularnu nastavu. Najveće zadovoljstvo predstavljaju nam pozitivne povratne informacije učenika koji trenutno polaze ovaj program, zaključuje Pleša.
