U Hrvatskoj čak 87 srednjih škola provodi prijemni ispit prilikom upisa
Pojedini učenici se s prijemnim ispitima prvi put sreću nakon što maturiraju i žele upisati studij, no nekolicina isti polaže već prilikom upisa u srednje škole. U Hrvatskoj postoji čak 87 državnih i privatnih srednjih škola koje su uz novi način računanja bodova i elektronske upise provele razredbene ispite. Drugim riječima skoro četvrtina srednjih škola provodi dodatno testiranje jer misle kako ocjene nisu dovoljan kriterij za upis učenika.
Da ocjene nisu stvarni pokazatelji znanja misle skoro svi učenici, veliki broj roditelja, ali i sve više profesora. Ipak prilikom upisa u srednje škole, ali i fakulete upravo su ocjene glavni kriterij po kojemu se slažu rang liste. Maturantima prilikom upisa nekog studija određeni postotak otpada na rezultate s državne mature te prijemne ispite, a većini osnovnoškolaca odluka o upisu u srednje škole ovisi samo o prosjeku ocjena od petog do osmog razreda.
Skoro četvrtina srednjih škola provodi prijemne ispite
Od 406 obrazovnih instutucija koje pružaju srednjoškolsko obrazovanje, njih čak 87 u kriterije upisa uz prosjeke ocjena uvrštavaju i rezultate prijemnih ispita. Drugim riječima skoro četvrtina srednjih škola vodi se onim da ocjene nisu stvarni pokazatelji znanja pa dodatno testiraju kandidate prije nego što upišu neki od programa u njihovoj školi.
– Dodatne provjere ne provode se u svim srednjim škola. Najčešće su to umjetničke (likovne, glazbene i plesne) te pojedine strukovne škole koje izvode programe za koje je potrebna dodatna prethodna provjera sposobnosti i darovitosti, obrazložili su iz MZOS-a.
Nezadovoljstvo zbog novih kriterija oko upisa
Mnoge srednje škole, uključujući i privatne, nisu zadovoljne novim načinom bodovanja niti upisnim pragovima koje je ministar Jovanović donio Odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole u školskoj godini 2013./2014. Upravo činjenica da 87 škola provodi dodatna testiranja dokazuje kako bodovi stečeni isključivo zaključnim ocjenama u zadnja četiri razreda osnovnoškolskog obazovanja nisu dovoljni ni po novom načinu računanja.
Uvođenjem elektronskih upisa olakšao se cijeli proces kojim su se učenici poštedjeli višesatnog stajanja u redovima ispred škola koje žele upisati, no po pitanju kriterija još uvijek nije napravljen veći pomak. Zbog toga i nije čudno što se nekoliko stotina učenika suočava s prijemnim ispitima već u dobi od 14 ili 15 godina.
