U Hrvatskoj imamo škole u kojima preko 70 posto učenika prolazi s pet: ‘Učitelji nam imaju potpunu autonomiju’
U Hrvatskoj postoje osnovne škole u kojima preko 70 posto učenika prolazi s odličnim uspjehom – podatak je to koji upada u oči onima koji su otvorili četvrtoj stranicu aplikacije Školski e-Rudnik Ministarstva znanosti i obrazovanja. Upravo se na toj stranici nalaze postoci učenika s odličnim uspjehom u općinama s preko stotinu učenika. Kao primjer onih s preko 70 posto odlikaša najviše na listi navedene su općine Stupnik i Kostrena. Na području svake od njih djeluje po jedna škola. U Područnoj školi Stupnik nalaze se samo učenici razredne nastave kojih je bilo 111, dok je Osnovnu školu Kostrena lani pohađalo 366 školaraca od prvog do osmog razreda.
Foto: srednja.hr
Ako se izdvoje podaci samo za osnovne škole, postotak onih s općim uspjehom odličan u Hrvatskoj je 57,65, dok je on u razrednoj nastavi, za učenike od 1. do 4. razreda vrtoglavih 75,97 posto. Ovi podaci za 2022./23. objavljeni su nedavno, u sklopu Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja. Aplikacija Ministarstva pokrenuta je prije nekoliko godina, za vrijeme mandata ministrice Blaženke Divjak, čime je po prvi puta javnosti postao dostupan širok spektar podataka o uspjehu i izostancima učenika. Stručna, ali i šira javnost od tada nešto intenzivnije raspravlja o broju odlikaša u našim školama, ali i načinu vrednovanja učeničkih postignuća, posebice u osnovnim školama.
U međuvremenu su srednje škole dobile mogućnost bezuvjetnog provođenja prijemnih ispita. Neke, naime, više nisu mogle diferencirati učenike samo temeljem ocjena iz osnovnih škola jer bi gotovo svi prijavljeni osmaši imali prosjek 5,0. No to i dalje značajno, na nacionalnoj razini, ne utječe na broj odlikaša u osnovnim školama. Uvedeni su i nacionalni ispiti koje sada pišu svi osmaši, no oni se ne ocjenjuju pa se prirodnim nameće pitanje i koliki je njihov doprinos u rješavanju ovog gorućeg problema.
Na četvrtoj stranici Školskog e-Rudnika Ministarstvo je izdvojilo i postotke učenika s odličnim uspjehom u općinama s preko stotinu učenika. Na vrh liste smjestili su općinu Stupnik u Zagrebačkoj županiji, gdje 72,97 posto učenika prolazi s uspjehom odličan. U općini Kostrena u Primorsko-goranskoj županiji uspjeh odličan na kraju školske godine 2022./23. imalo je, prema podacima Ministarstva, 71,04 posto učenika. Na području spomenute dvije općine djeluju samo dvije škole. U Stupniku je to Područna škola Stupnik u sastavu Osnovne škole Lučko, a u Kostreni je to Osnovna škola Kostrena.
U Stupniku svi školarci od 1. do 4. prolaze s četvorkom ili peticom
Prema podacima Ministarstva, PŠ Stupnik brojala je 111 učenika, ali ondje se održava samo razredna nastava, od 1. do 4. razreda. Svi su školarci prošli s četvorkom ili peticom. Kontaktiramo upitom ravnatelja OŠ Lučko, Pavla Šimovića.
– U našoj školi učitelji imaju potpunu autonomiju u vrednovanju i ocjenjivanju, naglašava Šimović odmah u uvodnom dijelu svog odgovora.
Iako smo ravnatelju jasno dali do znanja da smo svjesni kako školu pohađaju samo učenici od 1. do 4. razreda, stava je da je izdvajanje postotka odlikaša u njihovom slučaju primjer ‘kako nas statistike mogu zavarati ako se podaci vade iz konteksta i ako se ne uđe u dublju analizu’.
– Vaša usporedba se odnosi na podatke za PŠ Stupnik u odnosu za hrvatski prosjek za škole iznad 100 učenika, među kojima su podaci za učenike od 1. do 8. razreda, a PŠ Stupnik ima samo učenike razredne nastave. U OŠ Lučko u cjelini postotak odlikaša je 51,66 što je ispod hrvatskog prosjeka za osnovne škole (57, 65). U nižim razredima su kriteriji ocjenjivanja nešto blaži poglavito o prvom i drugom razredu te postupno postaju stroži, što ima logike ako se uzmu u obzir neki radikalniji trendovi da se u nižim razredima uopće brojčano ne ocjenjuje učenike. U PŠ Stupnik je u protekloj godini bilo 66 učenika prvog i drugog razreda, a 45 učenika trećeg i četvrtog razreda pa je i to utjecalo na veliki postotak odlikaša, navodi ravnatelj.
‘Iz srednjih škola kažu da su ocjene naših učenika iz viših razreda realne i nisu ‘napuhane’
Ističe, analize uspjeha na razini cijele škole redovito se rade, poglavito prijelaz iz četvrtog u peti razred, i tu uvijek vide određene trendove.
– Budući da smo velika škola te imamo i dvije područne škole razredne odjele u petom razredu ne možemo formirati na način da ostanu isti kao i nižim pa tako ne možemo pratiti svaki razred iz nižih razreda kad pređu u više. Redovito dobivamo povratne informacije iz srednjih škola da su ocjene naših učenika iz viših razreda, poglavito sedmog i osmog razreda, realne i nisu ‘napuhane’, odgovara Šimović na pitanje postoji li analiza o uspjehu ovih učenika kada jednom prijeđu u peti razred.
Smatra, kako je u PŠ Stupnik puno veći problem loši uvjeti rada i prenapučenost.
– Unatoč tome iz te škole je stasao učenik koji već tri godine zaredom sudjeluje na međunarodnim matematičkim olimpijadama i osvaja medalje, zaključuje Šimović.
Osnivač ove škole je Grad Zagreb. Pa smo i njih pitali jesu li ikada analizirali podatke o broju odlikaša po svojim osnovnim školama. Naime, u Gradu Zagrebu postoje ogromne diskrepancije po pitanju odlikaša od škole do škole.
– Svjesni smo problema s inflacijom ocjena koja postoji na razini cijele Republike Hrvatske. Načini, postupci i mjerila vrednovanja propisani su Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi koje je donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Primjenjuju ga učitelji/nastavnici u školama, a Grad Zagreb kao ni Gradski Ured za obrazovanje, sport i mlade nema ovlasti analizirati načine i postupke ocjenjivanja i vrednovanja učenikovih postignuća, navode iz Grada.
Problem na razini sustava
Među školama s preko sedamdeset posto odlikaša je i OŠ Kostrena koja je lani brojala 366 učenika, od 1. do 8. razreda. Osnivač je Primorsko-goranska županija koju smo također pitali analiziraju li podatke o odlikašima te planiraju li kao osnivač poduzimati neke korake po tom pitanju. Tek su nam kratko naveli da su odgovori ‘sadržani u očitovanju osnovne škole Kostrena’. Ravnateljica Adriana Glavan kaže da redovito, na kraju svake školske godine, analiziraju uspjeh svojih učenika te ga uspoređuju s rezultatima prijašnjih godina.
– Podaci se analiziraju na razini rezultata postignutih u razrednoj nastavi, predmetnoj nastavi, po pojedinim nastavnim predmetima, vladanju učenika te broju i tipu izostanaka. Trendovi bilježe konstantu tijekom posljednjih pet godina. Osim toga, veliku pažnju polažemo na praćenje i bilježenje vezano uz napredak pojedinog učenika, a što je dostupno svakom roditelju. Uzmemo li u obzir uspjeh po pojedinim predmetima (HJ, MAT, ENG, PR/BIO, MAT, KEM, FIZ, POV, GEO), naši učenici su unutar prosjeka RH. Jasno je zašto većina naših učenika u prosjeku postiže odličan opći uspjeh. Držimo da je to ‘problem’ na razini cijelog sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, navodi Glavan.
Dodatno navodi da je analiza uspjeha postignutog samo u obrazovnim predmetima, pokazala da učenici OŠ Kostrena ‘većinom postižu vrlo dobre rezultate o čemu svjedoči i prosjek po predmetima’.
– Kada se ovim vrijednostima pribroje postignuća u odgojnim predmetima i izbornim predmetima prosječan uspjeh je puno bolji. Ne treba posebno naglašavati da je i prosjek 4,5 odličan opći uspjeh. Rezultati nacionalnih ispita potvrđuju da su učenici OŠ Kostrena prema dobivenim rezultatima, unutar prosjeka RH u svim nastavnim predmetima koji su testirani. Učenici OŠ Kostrena uspješno upisuju i završavaju željeno srednjoškolsko obrazovanje te veliki dio njih upisuje dalje fakultete i ostvaruje uspjehe, navodi Glavan.
Podsjetimo, prosječne ocjene osmaša na nacionalnim ispitima, koje ravnateljica spominje, daleko su od odličnih. Na Hrvatskom je, izvijestio je NCVVO u lipnju, najčešća ocjena bila trojka, na Matematici dovoljan, isto kao i na Biologiji i Fizici, dok su na Kemiji dominirale trojke. Više o rezultatima nacionalnih ispita čitajte ovdje.
Kriteriji se trebaju ujednačavati na razini sustava
Ravnateljica Glavan ipak jasno naglašava, potrebno je na razini sustava ujednačiti kriterije vrednovanja. Bilo bi važno i uvesti ‘kontinuirane i transparentne načine mjerenja postignutih znanja i vještina na svim razinama’.
– Nadamo se da će oni koji odlučuju o obrazovnim politikama poslušati i čuti glas baze obzirom unutar svake ustanove radeći s učenicima i roditeljima možemo jasnije usporediti, prepoznati i istaknuti što je potrebno mijenjati i na što treba staviti poseban naglasak kada je u pitanju praćenje i vrednovanje postignuća učenika i učitelja, jednako kao i nužnost jasnog stava da prava proizlaze iz ispunjenih obveza kako učenika, tako i roditelja. Potrebno je vratiti dostojanstvo struci i jasno definirati obveze, prava i mjere zaštite svakog pojedinog učitelja. Valjalo bi zakone, pravilnike, procedure učiniti ujednačenima — u tom smislu AZOO trebala bi preuzeti svoju ulogu. Ministarstvo, agencija, osnivač i škola moraju biti jedno — bez te sinergije, međusobnog uvažavanja, podrške i razumijevanja nema kvalitetnog odgojno obrazovnog sustava. Mi uvijek i s ponosom ističemo da smo škola Primorsko-goranske županije koja kao osnivač osluškuje i čuje potrebe svojih škola, kaže ravnateljica Glavan za srednja.hr.
Ovu priliku iskoristila je i da se pohvali uspjehom učenika svoje škole. Navodi, bilježe uspjehe na natjecanjima sve do državne razine, a i kvaliteti nastave doprinosi prosječan broj učenika po odjelu, koji se kreće od 18 do 20 učenika. Dosta pozornosti pridaju i iskustvenom učenju, a učitelji se redovito educiraju. I roditelje upoznaju s uspjehom školaraca te drže da su i oni dobro informirani o usvojenosti znanja kod svoje djece.
– Ono što bismo naglasili je činjenica da u OŠ Kostrena polazište za vrednovanje vladanja je dobar jer je većina učenika dobro; uzor je netko tko se ističe u odnosu na prosjek i na taj način mišljenja smo da doprinosimo kulturi škole. Ne libimo se izreći pedagoške mjere za kršenje Kućnog reda škole, ali i redovito pohvaljujemo uspjehe i napredak – mišljenja smo da odgajamo učenike za realno sagledavanje vlastitih postignuća kao i svjesnosti o tome u kojim područjima mogu više i bolje. Od 2018. godine u našoj školi mobilni telefoni se gase prilikom ulaska u školu i nije ih dopušteno koristiti ni tijekom odmora, a sve s ciljem da učenici razgovaraju u živo i da se međusobno druže — takva odluka nailazi i na negodovanje, ali ustrajnim i argumentiranim pristupom i učenici s vremenom prepoznaju njezine prednosti, kaže, među ostalim, ravnateljica Glavan.
Dodaje i da izvrsno surađuju s Općinom Kostrena, pa uspješnosti doprinosi i činjenica da učenici i učitelji imaju odlične uvjete za rad.
– Kopirati obrasce drugih zemalja zasigurno nije rješenje; mi imamo znanja i sposobnosti za kreiranje vlastitog know how i za to treba odgajati i obrazovati i učenike buduće kreatore politika, zaključuje ravnateljica Glavan.
