U Hrvatskoj najviše rade i najbolje žive – Dalmatinci
Ekonomska slika Hrvatske pokazuje kako je jug zemlje razvijeniji i uspješniji od sjevera. Dalmatinci su najvrijedniji u cijeloj zemlji jer najviše rade pa shodno tome i najbolje žive. Osim Dalmacije, po kriteriju zaposlenosti u najrazvijeniji dio zemlje spada cijelo priobalje, dok je prva kopnena općina zauzela tek 40. mjesto.
Infografika Jutarnjeg lista: Najrazvijeniji dio Hrvatske po zaposlenosti
Općina Dvor jedna je od najgorih među 556 jedinica lokalne uprave u Hrvatskoj po pitanju zaposlenosti stanovništva u 2012. godini. Prema podacima Porezne uprave nalazi se na šestom najgorem mjestu, a prošle se godine u toj općini rodilo 20-a djece, dok je umrlih bilo pet puta više, piše Jutarnji list.
Medulinci imuni na krizu
Petina hrvatskih općina i gradova ima manje od 35 posto stanovnika koji su 2012. godine, ostvarili neki prihod. Na samom dnu nalaze se mjesta i gradovi u zaleđu Šibensko-kninske županije i Zadarske županije, zatim Ličko-senjske, Brodsko-posavske, Karlovačke, Vukovarsko-srijemske i Sisačko-moslavačke županije.
Na suprotnoj strani nalaze se gradovi i općine iz Primorsko-goranske, Istarske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. U prvih desetak posto lokalnih jedinica po udjelu onih koji su radili ne nalazi se skoro ni jedna kopnena općina, a prve su Orahovica i Koprivnica koje su se tek smjestile na 40. i 41. mjestu.
Među najbolje stojećim općinama je istarski Medulin, koji broji stanovnika skoro kao i Dvoru, ali umjesto 72 kilometra granice s BiH, Medulin ima u metar istu kilometražu obale. Ova razvijena općina je u prošloj godini imala oko 2,3 milijuna noćenja turista te se tako smjestila na četvrto mjesto u Hrvatskoj.
Živimo u državi nepremostivih razlika
Novinari Jutarnjeg lista pri rangiranju općina i gradova kao glavni kriterij uzeli s zaposlenost stanovništva, točnije udio onih koji su donijeli kući zarađeni novac te platili određeni porez državi. S obzirom da je Hrvatska u kriznim godinama po ukupnoj zaposlenosti pala na samo dno EU, spomenuti kriterij im se čini važnijim od, primjerice, visine plaća.
Dodatnom analizom prikupljenih podataka uočili su da je ukupna zaposlenost u vrlo ozbiljnoj korelaciji s drugim relevantnim kriterijima te da je Hrvatska država dubokih pa čak i nepremostivih razlika. – Kad smo kriteriju zaposlenosti pridružili i kriterij visine plaća i mirovina, odnosa zaposlenika i umirovljenika, starosnu i demografsku strukturu, obrazovanost stanovništva te uspjeh djece u osnovnim školama, koji u nekoj mjeri može ukazivati na perspektivnost mjesta, i geografski su se iskristalizirale – tri Hrvatske, napisali su u Jutarnjem listu.
Spomenuta tri dijela čine: uspješna Hrvatska, Hrvatska s potencijalom te Hrvatska loše perspektive.
Infografika Jutarnjeg lista: Razvijenost Hrvatske po zaposlenosti
Jug prednjači od sjeverne Hrvatske
Uspješna Hrvatska pokriva cijelu Istru, uski priobalni pojas Primorja i Dalmacije te Grad Zagreb. Radi se o dijelu države gdje je visoka zaposlenost, pristojne plaće, odlična infrastruktura, mlađe i visokoobrazovano stanovništvo, sa znatno boljom demografskom slikom od ostatka zemlje.
Na sam vrh svih lokalnih jedinica po kriteriju zaposlenosti zasjela je Baška. Iako većina pokazatelja u Baškoj ne odskače od državnog prosjeka, prema podacima Porezne uprave, u tom je mjestu na otoku Krku u 2012. godini radilo gotovo 82 posto stanovnika.
Na visokom drugom mjesto našao se Bol na Braču, zatim Orebić, Omišalj, Rab, Krk, Cres, Hvar, a među prvih deset najboljih očekivano su se našli Rovinj i Poreč. Iznenađujuće je da se Dubrovnik smjestio tek na 28. mjesto.
U najuspješnju Hrvatsku ulazi i Zagrebu, no zauzeo je tek 47. mjesto od svih lokalnih uprava.
Drugi nazivi za tri podjele
Hrvatska s potencijalom
Osrednja situacija karakterizira dio države nazvan Hrvatska s potencijalom. U tu kategoriju spada sjeverozapad zemlje – Zagorje, Međimurje i Podravina. Iako su njihovi pokazatelji osrednji, pokazuju dobru vjerojatnost da će se ti dijelovi pripojiti uspješnoj Hrvatskoj. No hoće li do toga doći, ponajviše ovisi o lokalnim i državnim strategijama razvoja, kao i industriji kojoj su okrenuti.
Dno države čine mjesta stradala u ratu
Već spomenuti Dvor predstavnik je Hrvatske s lošom perspektivom, a u njegovu društvu našli su se Slavonija, Lika, Banovina i Kordun – drugim riječima mjesta koja su najviše stradala u ratu. Udio visokoobrazovanih u tim mjestima teško da prelazi 10 posto, za razliku od udjela starijih stanovnika od 65 godina koji je značajno visok.
Na samom dnu po kriteriju zaposlenosti nalaze se četiri općine u Šibensko-kninskoj županiji: Ervenik, Cviljane, Kistanje i Biskupija, a u istima se broj zaposlenih kreće od osam do 17 posto.
