U Hrvatskoj porastao broj mladih koji su često nesretni: Najčešći ‘krivac’ je školski neuspjeh
Djeca u Hrvatskoj smatraju kako se u najmanjoj mjeri poštuje dječje pravo na čist i održiv okoliš te pravo na zaštitu od nasilja. Mladi, pak, misle kako se najmanje poštuje pravo na izražavanje mišljenja. Uz to, čak 12 posto mladih navelo je da se često osjeća nesretno ili žalosno što je za osam posto više nego u istraživanju prije 14 godina, a najčešći uzrok tomu je školski neuspjeh. Sve ovo rezultati su istraživanja predstavljenog na Svjetski dan prava djeteta.
Na Svjetski dan prava djeteta, 20. studenog, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, obilježeno je 20 godina rada Pravobranitelja za djecu u Hrvatskoj. Tim je povodom predstavljeno istraživanje Ureda pravobraniteljice za djecu i UNICEF-ovog ureda u Hrvatskoj pod nazivom ‘Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini’.
‘Djeci smo se obvezali izgraditi bolji svijet’
– Usvajanjem UN-ove Konvencije o pravima djeteta 1989. godine, utrt je put odgovornosti prema djeci kojoj smo se obvezali izgraditi bolji svijet i uključiti ih u sve odluke koje ih se tiču, rekla je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.
Dodala je i da danas, 34 godine nakon usvajanja te Konvencije, njihov ured mora snažno i neumorno djelovati kako bi ostvarili prava djece u Hrvatskoj, ali i širom svijeta, no da su još uvijek daleko od ostvarenja svog cilja. Taj cilj je da svako dijete odrasta u okruženju u kojemu može ostvariti svoje snove i potencijale.
Istraživanje ispitalo stavove djece i mladih o stanju njihovih prava u Hrvatskoj
Glavna svrha ovog istraživanja bio je ispitati stavove i mišljenja djece i mladih o stanju njihovih prava u Hrvatskoj, a cilj je unaprijediti zaštitu prava djece i mladi te promicanje njihovog sudjelovanja u društvu. Istraživanje je provedeno dvaput. Prvi put 2009. godine, a drugi put početkom ove godine. U istraživanju je sudjelovalo 516 djece i mladih, odnosno 263 djece od 8 i 9 godina te 253 mladih od 16 i 17 godina.
U istraživanju je ispitano kako djeca i mladi provode svoje slobodno vrijeme, gledaju li televiziju i kako su zadovoljni sadržajima, u kojoj mjeri koriste internet, što je njima najvažnije za sreću, kako se osjećaju u školi, smatraju li da se poštuju njihova prava i slično.
Za sreću su im najvažniji prijatelji i obitelj
Za početak, više od 70 posto djece i više od 80 posto mladih reklo je da svoje slobodno vrijeme najčešće provode u druženju s prijateljima. Za sreću gotovo 50 posto djece, najvažniji su prijatelji, njih 24 posto najviše usrećuje vrijeme s obitelji, a njih 20 posto navelo je da ih usrećuju igračke i škola.
Djeca i mladi u Hrvatskoj procjenjuju da imaju dobar odnos s vršnjacima, ali za razliku od istraživanja u 2009. godini, manji broj njih je rekao da im je s vršnjacima lako razgovarati o svojim problemima i potrebama. Naime, u istraživanju iz 2009. godine, 78 posto djece je reklo da im je lako s vršnjacima razgovarati o svojim problemima, a sada je to reklo 62 posto djece, dok je prijašnje godine to smatralo 71 posto mladih, a sada to misli njih 47 posto.
Često se osjećaju nesretno i žalosno
Kada je riječ o školi, velik postotak djece i mladih navodi da se dobro osjećaju u školi dok se njih sedam posto u školi osjeća loše. Također, 12 posto mladih navelo je da se često osjeća nesretno ili žalosno što je za osam posto više nego u istraživanju prije 14 godina, a najčešći uzrok tomu je školski neuspjeh.
Istraživanje se dotaklo i konzumacije medija kod djece i mladih pa su rezultati pokazali kako djeca i mladi znatno manje gledaju televiziju za razliku od prije 14 godina, ali i da su prilično nezadovoljni izborom televizijskog sadržaja te načinom na koji se mlade prikazuje u medijima. Naime, 43 posto mladih smatra da nema dovoljno TV emisija u kojima su zastupljene teme o mladima i za mlade, a njih 46 posto smatra da su mladi u medijima predstavljeni negativno i u lošem svjetlu.
Osnovni problem više nije alkohol nego ovisnost o internetu
S obzirom na to da mladi sve manje gledaju televiziju, više vremena provode koristeći internet. Tako je 45 posto mladih navelo da internet dnevno koristi između tri i pet sati, njih sedam posto koristi internet više od sedam sati dok tek tri posto mladih internet koristi manje od jednog sata dnevno.
Gotovo sto posto mladih koristi društvene mreže, a više od 50 posto njih im pristupa barem deset puta na dan. Zanimljivo je primijetiti da je 20 posto mladih ove godine, kao osnovni problem svojih vršnjaka, navelo ovisnost o internetu, a prije 14 godina, kada je provedeno isto istraživanje, najveći je problem bio ovisnost o alkoholu.
Većina smatra da se po pitanju poštovanja prava djece ne može napraviti ništa
Kada je riječ o dječjim pravima, gotovo 90 posto djece je navelo da su čuli za njih dok je za ova prava čulo 59 posto mladih. Djeca su poštivanje dječjih prava u Hrvatskoj ocijenila ocjenom 4,1 što je ista ocjena kao i prije 14 godina, a mladi su poštivanju ovih prava dali ocjenu 3,7 što je bolje u odnosu na ocjenu 3,3 iz 2009. godine.
Djeca smatraju kako se u najmanjoj mjeri poštuje dječje pravo na čist, zdrav i održiv okoliš te pravo na zaštitu djece od nasilja. Prema mišljenju mladih, najmanje se poštuje pravo na izražavanje mišljenja djece i mladih. Više od 55 posto djece i 66 posto mladih smatraju da se ništa ne može napraviti kako bi se povećala razina poštovanja prava djece u Republici Hrvatskoj.
Na predstavljanju rezultata istraživanja, sudjelovalo je i nekoliko srednjoškolaca iz Mreže mladih savjetnika koji su rekli kako mladi zaista imaju puno toga pametnog za reći te da bi ih odrasli trebali početi malo više slušati i uvažavati njihova mišljenja. Osobito u aspektima poput školstva koja se izravno tiču ove dobne skupine.