U Hrvatskom saboru sjede trojica zastupnika mlađa od 30: Za srednja.hr govore o svom mandatu
Ive Ćaleta-Car iz Domovinskog pokreta, Armin Hodžić iz redova nacionalnih manjina i Maksimilijan Šimrak iz HDZ-a zastupnici su u Hrvatskom saboru ispod 30 godina. Hodžić je u Sabor ušao na temelju raspodjele zastupničkih mjesta i povjerenja birača, dok su Ćaleta-Car i Šimrak ušli kao zamjene izabranim zastupnicima. Od njih smo tražili da navedu najveće probleme mladih u Hrvatskoj i kako ih planiraju riješiti. Ćaleta-Car kazao je da su mladi u drugim strankama često privjesci kojima se rijetko daju prolazna mjesta na kandidacijskim listama, Hodžić je objasnio da postoji poveznica između problema stanovanja i korupcije, dok je Šimrak otkrio da bi škole mogle samostalno definirati školski kalendar.
S lijeva na desno: Ive Ćaleta-Car (DP), Armin Hodžić (nezavisni) i Maksimilijan Šimrak (HDZ) | foto: DP, Armin Hodžić, Grad Zagreb
Nakon parlamentarnih izbora u travnju iz Mreže mladih Hrvatske upozorili su da iako su se na kandidacijskim listama nalazile 232 mlade osobe, nijedna nije ušla u Sabor. Također, napomenuli su da je šestero mladih kandidata imalo više preferencijalnih glasova od stranačkih kolega koje je čekalo mjesto u parlamentu. Ipak, jedna je mlada osoba odabrana u Hrvatski sabor i to iz redova nacionalnih manjina, dok su još dvije mlade osobe mjesto u Hrvatskom saboru pronašle kao zamjene izabranim zastupnicima.
Mladi zastupnik DP-a: ‘Poznajem dosta kvalitetnih mladih pojedinaca koji dolaze iz drugih političkih opcija koji jednostavno u svojim strankama ne mogu doći do izražaja’
Tako je najmlađi zastupnik u Hrvatskom saboru 22-godišnji Ive Ćaleta-Car iz Domovinskog pokreta. U Sabor je ušao kao zamjena zastupniku Ivanu Šipiću. Inače je predsjednik Domovinskog pokreta Šibensko-kninske županije, a na izborima je u IX. izbornoj jedinici osvojio 897 preferencijalnih glasova iliti 4,15 posto. Kazao nam je da je za bavljenje politikom jednostavno osjetio poziv, koliko god to nekima zvučalo patetično.
– Smatram da je politika jedno iznimno plemenito zanimanje, međutim, problem je taj što je to zanimanje toliko obeščašćeno od strane pojedinaca kojima je politika bila samo alat za priskrbljivanje materijalne koristi, a vrijednosti koje su zastupali, samo paravan za nečasne radnje. Ja praktički otkad znam za sebe osjetim potrebu da budem nešto više od samo pasivnog promatrača i da aktivno utječem na društvene procese oko sebe. Moja je životna filozofija ta da ne postoji nekakva ultimativnija svrha ovozemaljskog života, naravno, osim toga da osnujete obitelj, od toga da svoj život podredite nekom višem cilju, a za mene je to moja Domovina. Kako sam odrastao, shvatio sam da je politika jako dobar alat u koliko želite nešto dobro učiniti za svoju Zemlju i svoj narod. Evo, aktivno se bavim politikom nešto više od četiri godine sad. Već tri godine sam i član Općinskog vijeća Općine Bilice, objasnio je Ćaleta-Car.
Pitali smo ga i je li pokazatelj političke apatije mladih u Hrvatskoj tek troje mlađih zastupnika u Hrvatskom saboru. Istaknuo je da je cijeli sustav postavljen tako da mlade drži podalje od politike jer to osigurava status quo. Smatra da mladi nisu svjesni da im politika utječe na sve aspekte života te da ne reagiraju dok im voda ne krene dolaziti do grla. Takvo što ipak dogodilo se, napomenuo je, za vrijeme koronavirusa.
– Međutim, pitanje je i koliko političke stranke pružaju priliku mladim ljudima. Poznajem dosta kvalitetnih mladih pojedinaca koji dolaze iz drugih političkih opcija koji jednostavno u svojim strankama, unatoč svim svojim kvalitetama, ne mogu doći do izražaja. Najčešće budu samo privjesci na listama i rijetko im se daju prolazna mjesta na kandidacijskim listama, a kamoli nekakve čelne pozicije. Domovinski pokret jedna je od rijetkih stranaka koja uistinu pruža priliku mladim ljudima da se dokažu. Osim što sam saborski zastupnik, već skoro godinu dana vodim i županijsku organizaciju DP-a u Šibensko-kninskoj županiji, a rezultati pokazuju da to radim vrlo uspješno. Mislim da je mladim ljudima potrebno pružiti priliku i drago mi je da sam dio političke opcije koja to zapravo i radi, rekao je Ćaleta-Car.
‘Svima su puna usta nekakvog pomirenja i suživota i onda djecu od najranije dobi učimo segregaciji na nacionalnoj osnovi’
Mladi u Hrvatskoj nerijetko kao najveće probleme izdvajaju stanovanje i korupciju. Prvo bi Ćaleta-Car riješio kombinacijom programa poticajne stanogradnje i mađarskim demografskim poticajnim modelom koji mladim obiteljima s više djece daje bespovratne kredite, dok bi za korupciju uveo ‘drakonske kazne’. Ćaleta-Car još je uvijek u sustavu obrazovanja. Završava prijediplomski studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije na splitskom FESB-u, a prije toga završio je Tehničku školu u Šibeniku i Osnovnu školu Jurja Dalmatinca u Šibeniku. Stoga je neizbježno pitanje koji ključni problem u obrazovanju prvo treba riješiti.
– Definitivno bi trebalo ići prema tome da se poboljšaju uvjeti rada prosvjetnim radnicima jer smatram da je u obrazovanju ogromno bogatstvo, a upravo ti ljudi stvaraju buduće generacije koje će voditi ovu zemlju. Problem je i decentraliziranost sustava. Apsurdno je da ja učim povijest po jednom udžbeniku, a neki moj kolega iz Zagreba po nekom drugom. Još jedan problem koji se vezuje uz obrazovanje su i odvojene škole u Vukovaru. Svima su puna usta nekakvog pomirenja i suživota i onda djecu od najranije dobi učimo segregaciji na nacionalnoj osnovi, istaknuo je Ćaleta-Car.
Albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku manjinu u Hrvatskom saboru pak zastupa 28-godišnji Armin Hodžić, inače nezavisni zastupnik. Hodžić se politikom počeo baviti jer je bio nezadovoljan mnogim stvarima unutar svoje zajednice pa ih je odlučio mijenjati sa svojim suradnicima. Kratko je bio aktivan u jednoj bošnjačkoj manjinskoj stranci.
– Ali je to kratko trajalo iz razloga zbog kojih se mnogi ljudi danas iseljavaju iz Hrvatske, a to je – nepravda. Kao jedan od temeljnih problema mladih vidim asimilaciju. Mladi se često sustežu od javnog izražavanja svoga identiteta, i tu ne mislim primarno samo na vjerski i nacionalni identitet, već onaj cjelokupni – osobni, a koji onda ujedno podrazumijeva i nacionalni. Važno je da naše društvo odgaja slobodnomisleće i buntovne ljude, jer samo na taj način ćemo rasti, kazao je Hodžić.
28-godišnji zastupnik pet nacionalnih manjina: ‘Tržište nekretnina trenutno u Hrvatskoj je poprilično brutalno prema mladim ljudima’
Kao zastupnik pet nacionalnih manjina, pojasnio je, primarna mu je dužnost baviti se pitanjima nacionalnih manjina. Kada je riječ o mladima, naglasio je, primaran fokus bit će mu poboljšavanje uvjeta obrazovanja. Smatra da je to polje u kojem se može ostvariti najviše napretka i koje je cjelokupno važno za mlade i društvo općenito. U problemima stanovanja i korupcije vidi poveznicu.
– Tržište nekretnina trenutno u Hrvatskoj je poprilično brutalno prema mladim ljudima zbog svojih cijena koje su nerealne. Ovdje bih povezao ova dva navedena pitanja, stanovanje i korupciju, jer su eklatantan primjer kako korupcija remeti ekonomiju i gospodarstvo. Naime veliki broj nekretnina u Hrvatskoj se kupuje gotovinom koja ne potječe od gotovinskih kredita, a u nekoliko korupcijskih afera koje su razotkrivene u javnosti mogli smo vidjeti kako se nekretnine često kupuju kao paravan za pranje novca. Prema tome, beskompromisna borba protiv korupcije dovest će nas u nešto bolju poziciju i oko svih ostalih ekonomskih pitanja. Neće ih riješiti u cijelosti jer će za to trebati nešto više senzibiliteta, posebno kada je riječ o problemu stanovanja mladih ljudi jer u prosjeku Europske unije najduže živjeti kod roditelja ostaju upravo ljudi iz Hrvatske, naveo je Hodžić koji je diplomirao politologiju na Fakultetu političkih znanosti nakon završetka Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu i Osnovne škole dr. Vinka Žganca.
Mladom osobom u Hrvatskoj smatraju se svi između 15 i 30 godina. Krajem kolovoza 30 godina napunit će Maksimilijan Šimrak iz HDZ-a koji je u Sabor ušao kao zamjena Nini Obuljen Koržinek. Inače je predsjednik Mladeži HDZ-a, a u I. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima osvojio je 406 preferencijalnih glasova iliti 0,63 posto. Svoj politički put, istaknuo je, započeo je u svom kvartu u radu mjesnog odbora.
– Zajedno s nekolicinom prijatelja odlučio sam se politički aktivirati da bi kroz različite projekte, inicijative i humanitarne akcije poboljšali kvalitetu života u našem kvartu, pomogli našim sugrađanima kojima je to najpotrebnije, ali i dali dodatni sadržaj mladima. Upravo svojim primjerom kolege iz Mladeži i ja pokušavamo potaknuti i druge mlade da se angažiraju i svojim radom doprinesu razvoju društva. Ne mislim da su mladi apatični glede politike u Hrvatskoj. Osim u Hrvatskom saboru, mladi svoj doprinos daju kroz rad u različitim udrugama čiji djelokrug je usmjeren na politike za mlade, savjete mladih i predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ono što nam mora biti cilj, za što sam se i sam zalagao od početka svog političkog angažmana, je da kontinuirano povećavamo uključenost mladih u politiku i političke procese te osvještavamo njihovu važnost za razvoj našeg društva i demokracije u Hrvatskoj, objasnio je Šimrak.
Mladi zastupnik HDZ-a otkrio da bi škole mogle samostalno definirati školski kalendar i praznike
U samom Hrvatskom saboru, nastavio je, planira raditi na tome da se mladima omogući kvalitetno i dostupno obrazovanje, da lakše pronađu svoj prvi posao, riješe stambeno pitanje i zasnuju obitelj. Pojasnio je da će omogućiti studentima priznavanje njihova rada u staž mirovinskog osiguranja. Također, fokusirat će se na poticanje poduzetništva, digitalizaciju, mentalno zdravlje mladih, kulturu i sport. Šimrak je otkrio i da se planira izgradnja studentskih domova, osiguravanje više vrsta različitih stipendija, ali i da škole samostalno definiraju školski kalendar i praznike prilagođavajući se potrebama zajednice i preferencijama roditelja, učenika i nastavnika.
– Naš program ‘Mladi za sve izazove’ posebno prepoznaje potrebu za kontinuiranim usvajanjem vještina i znanja, stjecanjem radnog iskustva i poboljšanjem kvalitete života mladih. Jedan od najvećih problema je definitivno kasno osamostaljivanje mladih. Dinamika današnjeg vremena stvara nesigurnost, što otežava planiranje budućnosti i zasnivanje obitelji kod većine mladih osoba. Također, ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvorio je tržište rada s četiri milijuna ljudi na gotovo 450 milijuna, što je dovelo do odlaska mladih u inozemstvo. Ipak, trend se mijenja i drago mi je vidjeti pokazatelje da se sve više mladih vraća. Naša je odgovornost stvoriti okruženje u kojem će mladi imati prilike ostvariti svoje potencijale u Hrvatskoj. U tom kontekstu, kontinuirano radimo na poboljšanju obrazovnog sustava, poticanju poduzetništva među mladima i pružanju podrške za rješavanje stambenog pitanja. Također, planiramo donošenje Nacionalnog plana stambene politike koji će omogućiti pristupačno stanovanje za mlade, objasnio je Šimrak koji je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a ranije Osnovnu školu Davorina Trstenjaka i X. gimnaziju Ivan Supek u Zagrebu.
