U kojem se mjesecu u Hrvatskoj rađa najviše, a u kojem najmanje djece? Izašla je zanimljiva statistika
U Hrvatskoj je lani živorođeno 33.883 djece, od koje je bilo nešto više dječaka nego djevojčica. Najviše ih je rođeno u srpnju, a najmanje u lipnju, a sredinom te 2022. godine Hrvatska je bilježila 17,3 osoba mlađih od 18 godina starosti. Sve ovo podaci su Državnog zavoda za statistiku objavljeni povodom današnjeg Svjetskog dana djece.
Foto: Unsplash
Prije više od tri desetljeća usvojen je UN-ov dokument Konvencija o pravima djeteta i to baš na današnji dan, 20. studenog. Zemlje koje su je potpisale obvezale su se da će učiniti sve kako bi zaštitila dječja prava na preživljavanje, razvoj bez diskriminacije i učenje. Zato se na dan potpisivanja konvencije svake godine obilježava Svjetski dan djece. Tom je prilikom Državni zavod za statistiku izdao zanimljive podatke o Svjetskom danu djece.
Najviše djece rođeno u srpnju, najmanje u travnju
Za početak, DZS navodi kako je kako je u Hrvatskoj 17,3 osoba koje su mlađe od 18 godina. Lani je živorođeno 33.883 djece, a za 0,9 posto je više dječaka. Zanimljivo je da je u 2022. godini najviše djece, gledajući pojedinačni mjesec, rođeno srpnju (3.063), a najmanje u travnju (2.533).
– Iako je rođenje svakog djeteta velika radost njegovim roditeljima i obitelji, u nekim slučajevima sreća je bila udvostručena ili čak trostruka. Naime, u 2022. je rođeno 1.120 blizanaca, a 31 dijete bile su trojke (ili je u istom porođaju rođeno više djece), navode iz DZS-a dodajući podatak da je stopa nataliteta bila 8,8.
Najčešća imena dječaka i djevojčica rođenih u 2022. možete vidjeti na ovoj poveznici.
Otužna i već naširoko poznate činjenica jest da se broj se živorođene djece iz godine u godinu smanjuje. Ipak, navodi DZS, postoje gradovi i općine koji su u 2022. imali pozitivan prirodan prirast, dakle imali su više živorođenih nego umrlih. Neki od njih su Solin, Dugo Selo, Metković, Imotski, Podstrana, Sv. Filip i Jakov, Viškovo…
Koliko ima vrtića, a koliko škola?
Kako navodi DZS, na početku pedagoške godine 2022./2023. u vrtiće je išlo 147.888 djece.
– Na raspolaganju su im bila 1.583 dječja vrtića, od kojih je 1.195 bilo državnih, 330 privatnih, a 58 vjerskih, te 144 druge pravne osobe, točnije osnovne škole, igraonice u knjižnici ili druge ustanove ili udruge u kojima se odvija predškolski odgoj, ističe DZS.
Podatke o broju učenika i škola objavljuje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Već smo pisali o tome kako je Hrvatska u zadnjih deset godina izgubila 58.570 učenika. Prema podacima DZS-a, na početku školske godine 2022./2023. ukupno je bilo 2.065 osnovnih škola, koje je pohađalo 305.602 učenica i učenika.
– Njih je podučavalo 36.533 učitelja. No točnije bi bilo reći da je toliko bilo radnih mjesta učitelja. Naime, zbog višestrukog prikazivanja osoba koje rade na kraće radno vrijeme, za točno iskazivanje broja učitelja primjenjuje se ekvivalent pune zaposlenosti. U osnovnim je školama na početku šk. g. 2022./2023 bilo 31.153,6 učitelja u ekvivalentu pune zaposlenosti, navode iz DZS-a.
Prema podacima DZS-a, lani su na području Hrvatske djelovalo 743 škole, a u njihovim je klupama sjedilo 147.126 učenika. Na tragu iste metodologije kao i za osnovne škole, u srednjim je školama radilo 19.152 u ekvivalentu pune zaposlenosti. Zastupljenost djece prema spolu u obrazovanju možete vidjeti u grafikonu u nastavku.
