U nekim školama grijanje će koštati skoro 7 puta više nego prije: ‘Očekujemo intervenciju Ministarstva’
Energetska kriza predstavlja velik izazov poduzetnicima, kućanstvima, ali i obrazovnim ustanovama. Zbog velikih poskupljenja računi su znatno porasli i škole jednostavno nemaju dovoljno sredstava za pokrivanje režijskih troškova. Dok se od države očekuje pomoć, štedjet će kako god znaju i umiju, ali uštedjeti ne mogu u iznosima koji bi bili dovoljno značajni s obzirom na poskupljenja.
Foto: pixabay
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak prije nekoliko dana je najavio kako će štedjeti bjelovarske škole. Najavljeno je gašenje grijanja popodne i ograničavanje otvaranja prozora. Razgovarali smo s dvije ravnateljice bjelovarskih osnovnih škola koje su nam otkrile kakve mjere štednje su u planu, ali i zašto škole ne mogu uštedjeti puno.
Veliki porast troškova
Troškove grijanja i drugih režija škola podmiruju njihovi osnivači, odnosno gradovi i županije. S porastom cijena energenata škole su suočene s ogromnim računima koje neće moći podmirivati bez dodatne pomoći države. Martina Supančić, ravnateljica I. osnovne škole Bjelovar u čijem se sastavu nalaze i dvije područne škole objasnila je kako će školu grijanje ove godine koštati gotovo sedam puta više nego prethodnih godina.
– Sezona grijanja za školsku godinu 2020./2021. za matičnu i područne škole nas je koštala 120.000 kuna. Godine 2021./2022. grijanje nas je koštalo 220.000 kuna, znači već tu je bilo povećanja. Sada za novu školsku godinu, odnosno od 9. mjeseca ove godine do 9. mjeseca sljedeće godine dobili smo ponudu preko javne nabave od jednog jedinog ponuđača, 1.400.000 kuna za istu kubikažu, ispričala je Supančić.
Jednosmjenski rad kao rješenje
Zbog velikog porasta cijena ravnatelji i poduzetnici sastali su se s gradonačelnikom Hrebakom koji je od ravnatelja zatražio da naprave plan uštede. U planu je uglavnom prelazak na jednosmjenski rad kako bi se uštedjelo na grijanju u popodnevnim satima.
– Inače smo mi prije korone i bili u jednoj smjeni, ali smo zbog korone dvije godine morali biti u dvije smjene radi epidemioloških mjera. Tu je moguća ušteda, jer nakon 15 sati, odnosno 7. sata grijanje će se smanjivati na 18 stupnjeva. Možemo uštedjeti tako što će sjednice učiteljskih i razrednih vijeća biti prijepodne ili online. To sve možemo odraditi online, tako da se škola ne mora grijati. Naravno, pazit ćemo na uobičajene stvari, na primjer da se gasi svjetlo. Imamo dvije područne škole gdje nam je nastava u dvije smjene, a tu ne možemo ništa. Ne možemo, naravno, ugasiti grijanje popodne kada su djeca tamo, objašnjava Supančić.
Izjava gradonačelnika Hrebaka izazvala je rasprave zbog dijela u kojem se osvrnuo na spremačice i gašenje grijanja dok one spremaju školu. Ravnateljica I. osnovne škole Bjelovar ističe kako se grijanje neće gasiti, već smanjiti na prihvatljivu razinu.
– To je velika škola, ne može se ohladiti za tih par sati, temperatura će još biti na zadovoljavajućoj razini. Ako će nastava biti do 15 sati, tada će se grijanje staviti na 18 stupnjeva, još dva sata dok su spremačice u školi to je normalna temperatura, kaže Supančić.
Pedagoški standard propisuje minimalnu temperaturu
Jednosmjenski rad ima i II. osnovna škola Bjelovar. Ravnateljica Ines Kapša naglašava kako škole osim jednosmjenskog rada nemaju osobito značajne prilike za štednju, jer pedagoški standard propisuje minimalne temperature u obrazovnim ustanovama. U učionicama i zbornici treba biti najmanje 20 stupnjeva, u sportskim dvoranama od 16 do 18 stupnjeva, u svlačionicama od 20 do 22 stupnja te minimalno 18 stupnjeva u hodnicima.
– Obrtnici mogu primijeniti neke mjere, mi kao škola smo vezani zakonskom regulativom i temperaturom koju moramo imati u učionicama. Možemo paziti na otvaranje prozora, na grijanje, ali nemamo velike prilike za uštedu. Pedagoški standard kaže da mora biti 20 stupnjeva i mi se moramo držati naših propisa, kaže Kapša.
Očekuju pomoć države
Škole su ograničene smjenskim radom ako rad u jednoj smjeni nije moguć te minimalnom propisanom temperaturom. Troškove koji su znatno porasli neće moći nadoknaditi vlastitom štednjom bez pomoći države. Ministar Fuchs obećao je kako se djeca neće prehlađivati u učionicama, ali ravnatelji nisu dobili konkretne informacije o pomoći, već o svemu znaju isključivo iz medija.
– Očekujemo intervenciju Ministarstva, odnosno države. Očekujemo pomoć ili u financijskom smislu da povećaju decentralizirana sredstva, ili da škole stavi u razred kućanstava, ne poduzetnika jer škole ne zarađuju, nemaju vlastita sredstva. Zna se da škole imaju vrlo malo vlastitih sredstava ili ih uopće nemaju, tako da se nikako ne možemo svrstati u kategoriju poduzetnika, a još uvijek smo u njoj, zaključila je Supančić.
