U ovoj školi učenici plove i spavaju na brodu, a poslije se mogu dobro zaposliti: ‘Plaće su dosta velike’
Pomorski nautičari se tijekom školovanja u Dubrovniku pripremaju za plovidbu Jadranom, ali i drugim morima. Simulatorom isprobavaju sve vrste brodova u svim uvjetima. No, nažalost, maturanti ove godine neće imati stručnu praksu na školskom brodu jer je na većem remontu. Ravnatelj škole Antonio Lučič, naveo je da njegovi učenici dobro ktoiranju na europskom tržištu.
Galerija 19 Fotografija
Otvori
Ako vam plave boje zidova Pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku već dovoljno ne govore da je ovo škola koja je posvećena moru, zasigurno bude citat Antuna Šoljana na prvom zidu kad uđete u školu. ‘Sjeti se mornaru da si more’, i više je nego prigodna poruka za zgradu koju čitav, od milja znani, ‘vječni grad’ poznaje kao mjesto za školovanje novih generacija pomorskih nautičara. Također, u školi se školuje još jedno, ‘brodsko’ zanimanje, tehničar za brodostrojarstvo, a tu su i zanimanja koja su dobra i za kopno: strojarski računalni tehničar i elektrotehničar.
Ravnatelj dubrovačke Pomorsko-tehničke škole, Antonio Lučić navodi da se zanimanje pomorskog nautičara drži ‘relativno dobro’. No, kroz deset godina na čelu ove škole, katkad se zapita koliko su osmaši doista spremni odabrati svoje zanimanje i čime se baviti u životu. Ali, veseli ga da manji broj učenika doista odmah zna što znači odabiranje zanimanja pomorskog nautičara, zahvaljujući obiteljskoj tradiciji i općenitoj pomorskoj povijesti Dubrovnika.
– Dubrovnik kao Dubrovnik je poželjna destinacija za život. Malo domaćih ljudi odlazi u usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske. To je grad je na moru, bogate pomorske tradicije, a imamo sreće da smo prepoznati i kao turistička destinacija. Djeca su vezana uz pomorstvo i more od malih nogu. Puno naših pomoraca je jako uspješno i njihova kvaliteta dovodi do toga da su naši pomorci traženi u svijetu. Imamo bivše učenike koji su i kroz medije eksponirani kao zapovjednici najvećih kruzera. Ali, primjetno je da jedan dio naših učenika ide u ovaj smjer zato što je tamo ekipa i znaju biti neodlučni. Teško nam je razlučiti postotak, ali recimo da je njih 30 posto spremno otići do kraja zbog poveznica preko roditelja, djedova ili bliže rodbine, procijenio je Lučić.
Na vježbenički staž stižu spremni zbog srednjoškolskog usavršavanja
Uz ocjene, osmašima se za upis u pomorske nautičare gleda i zdravstvena sprema. Sama škola s njima nema veze, već ih provodi Služba za medicinu rada. Ali, ravnatelj nam navodi da je svjestan da dio učenika ne upiše školu jer nisu prošli zdravstveni pregled. Općenito, svi smjerovi u Pomorsko-tehničkoj školi su četverogodišnji, a za pomorske nautičare i brodostrojare, super je što je u blizini i Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku gdje mogu nastaviti svoje obrazovanje. Lučić ističe da brodostrojari rade u održavanju brodskog stroja i pogona, a pomorski nautičari su zanimanje za ‘gornji dio broda’. Oba posla zahtijevaju jako puno specijalizacije, ovisno žele li pomorci služiti na kruzeru s putnicima, ili možda na tankeru, nekom teretnom brodu.
– Kad idu na brod, moraju proći vježbenički staž i za to vrijeme im je prva pozicija biti kadet. Svaka tvrtka traži 12 mjeseci plovidbenog staža i nakon toga strojari i pomorci mogu napredovati kao časnici, bilo palube, bilo u stroju. Uz to, moraju pronalaziti i polagati dodatna osposobljavanja prema međunarodnim pomorskim propisima. Tijekom školovanja, naši učenici već steknu uvjete za neke od tih dodatnih osposobljenosti kao što su protupožarna zaštita, medicinska skrb na brodu, rukovanje spasilačkom brodicom, korištenje navigacijskim uređajima, ili zaštiti morskog okoliša. Pomorski nautičari imaju na osam, a brodostrojari na sedam takvih dodatnih usavršavanja tijekom školovanja kod nas, pojasnio nam je Lučić.
Uvijek dostupni simulatori, ali ove godine bez broda
Upitan o stručnoj nastavi na brodu neke stvarne tvrtke, ravnatelj nam ističe da je riječ o specifičnom zanimanju te brodarske tvrtke ne mogu zbog pravila primiti srednjoškolce na posadu. Neki od učenika s manjim gliserima i brodicama plove i prevoze turiste u ljetnim mjesecima. No, u Pomorsko-tehničkoj školi, učenici imaju simulatore vožnje brodom u različitim uvjetima, na različitim mjestima. U priobalju i na otvorenom moru, bilo mirnom bilo valovitom i u raznim meteorološkim uvjetima. Također se uče snalaziti u starim kartama, pa i crtati svoje, u slučaju ako im zakažu moderni navigacijski sustavi.
No, maturanti stručnu praksu imaju i na školskom brodu ‘Kraljica mora’. Ipak, ravnatelj Lučić nam ističe da je brod trenutno na remontu. Taj brod koriste sve pomorske škole u Hrvatskoj u suradnji s Ministarstvom prometa. Kroz godinu, brod ide od sjevera prema jugu.
– Obično taj brod uzmemo na tri tjedna i djeca četvrtog razreda imaju 40 sati plovidbene prakse gdje budu s nastavnikom i odrađuju sve što bi inače radili na brodu. Plove, spavaju hrane se, održavaju ga, baš da vide način rada na tjedan dana. Ovisno o vremenskim uvjetima, plove do Visa, Palagruže, Hvara, Korčule, Mljeta, No, kad su vremenski uvjeti bili loši, onda smo se držali dubrovačkog arhipelaga. Do naših otoka, Šipana, Koločepa, Lopuda ili najdalje do Pelješca. Ove godine je brod nažalost na jednom većem remontu i nećemo ga koristiti. neke pomorske škole imaju još svoje stare brodove. Mi smo imali dva iz šezdesetih i osamdesetih godina. Sad se moramo organizirati i zamijeniti ‘Kraljicu mora’. To bi se moglo napraviti i u dogovoru s tvrtkama. Bitno je da učenicima nastava nije samo teoretska, komentirao nam je ravnatelj.
Modularna za pomorce: ‘Malo smo skeptični, ali funkcionira u Sloveniji’
Kao i za svako strukovno zanimanje, velika su pitanja što pomorskim nautičarima donosi modularna nastava. Lučić nam je naveo da su školski djelatnici imali dosta predavanja o njoj, ali opći je dojam da se ne radi o ‘ogromnoj promjeni’ u usporedbi s njihovim trenutnim radom. Naposljetku, sama škola je često mijenjala svoje nastavne programe u skladu s međunarodnim pravilima i standardima struke.
– Naši nastavnici već sada surađuju, primjerice na navigaciji koja se sastoji od pet predmeta. Oni su raspoređeni na godišnjoj i tjednoj bazi, a s modularnom će sada to biti malo pomiješano i pretakat će se iz jednog perioda u drugi. Bojim se da će to organizacijski postati problem i s te strane smo malo skeptični. No s druge strane imate Sloveniju koja već radi po tom sustavu i on funkcionira, analizirao nam je ravnatelj Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik.
Prednosti Erasmus akreditacije: Olakšava projekte, ali ostaju izazovi u stručnoj praksi
Osim upoznatosti sa situacijom u Sloveniji, Pomorsko-tehnička škola u Dubrovniku ima dobru suradnju sa svojim kolegama u susjednoj državi. To se može zahvaliti Erasmus akreditaciji koju ova dubrovačka škola ima sve do 2027. godine. Ne samo za pomorske nautičare, već i za druge struke u ovoj školi.
– Akreditacija nam olakšava pristup pisanju projekata i iščekivanja jesmo li zadovoljili ili nismo. Imamo kvalitetne nastavnike koji su se potrudili te smo vidjeli da možemo krenuti u tom. smjeru, Isprofilirali smo se u robotici, stručna praksa nam je osnova akreditacije, a imali smo i jako lijepi kontakt s Pomorskom školom u Sloveniji. Njihovi učenici i nastavnici su bili ovdje kod nas tjedan dana. Razmjenjivali smo iskustva, organizirali natjecanja u sposobnostima te smo vježbali spuštanje brodice. Jako je lijepo povezati učenike i nastavnike drugih škola. No, ostaje problem što ni s Erasmus akreditacijama ne možete ukrcati dijete na brod za stručnu praksu, naveo nam je Lučić.
Neki maštaju o kruzeru drugi o teretnjacima: ‘Nećemo se lagati, plaće su velike’
U razgovoru s učenicima, otkrili smo da škola ponekad ima loš glas jer je to ‘pretežno muška škola’. Među 423 učenika, samo je pet učenica, ali navode i da je ravnatelj uveo red i disciplinu. Dvoje učenika s kojima smo razgovarali, apsolutno su spremni i voljni biti pomorci. Jedan od učenika trećeg razreda je imao priliku isprobati simulator. Kako je rekao, najlaganija mu je bila pokazna vježba gdje se naokolo vozio s gliserom. Najteža je bila kada mu je profesor simulirao plovidbu teretnim brodom uz valove od pet metara. No, navodi, u toj je vježbi uspio uspješno skloniti brod te je simulator dobra priprema za plovidbu i puno nemirnijim morima od Jadrana. Jednog od naših sugovornika je zanimao rad na ‘plinašu’ ili nekom drugom teretnom brodu radi veće plaće. No, njegov kolega, nada se ići na kruzere.
– Nećemo se lagati, plaće su dosta velike i na putničkim i na teretnim brodovima. Putnički imaju možda manje, ali mene privlače putnički brodovi radi samog odnosa s ljudima i kasnije može biti i druženja s gostima, naveo nam je jedan učenik.
Oba učenika su optimistična da za njih ima posla, a s tim se djelomično slaže i njihov ravnatelj. Doduše, iako je primjetna potražnja u kadru, često je, barem u Dubrovniku i u Hrvatskoj sezonska, tijekom ljetnih mjeseci.
– Što se tiče prekooceanskih brodova, prijevoza tereta LNG-a, nafte i rada na velikim kruzerima, naši pomorci su traženi. Još uvijek smo na dobrom glasu jer su te kompanije stekle pozitivna iskustva s našim ljudima. Dobro kotiramo na razini Europske Unije. No, čini se da je najteže prvi puta se ukrcati na brod zbog jeftinije radne snage iz trećih zemalja. Na najnižim pozicijama na brodu, uzimaju velik prostor našim ljudima koji se ukrcavaju prvi put. Ali, nakon tog prvog puta, brzo napreduju. Ipak ima koristi od našeg školovanja. Nije to samo svjedodžba, već naši učenici steknu dosta znanja da im bude što lakše kada prvi put dođu na brod, zaključio je ravnatelj Lučić.
