U Saboru se raspravljalo o ranom i predškolskom odgoju: ‘Umjesto odgojitelja imamo frizere i kozmetičare’
Problemi regionalne nejednakosti u dostupnosti i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja te financiranje vrtića bile su glavne teme na tematskoj sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbora za obitelj, mlade i sport održanoj jučer u Hrvatskom saboru. Predstavnica odgojitelja naglasila je problem nestručnih zamjena koje su sve češća pojava u vrtićima, dok je državni tajnik na to odgovorio da je pravo djeteta najvažnije. Predstavnicima sindikata zasmetale su i brojke koje iznosi država jer se pritom, ponovno, zaboravlja na radnike.
Tematska sjednica ‘Dostupnost predškolskog odgoja svoj djeci pod jednakim uvjetima’ | foto: screenshot YouTube
‘Dostupnost predškolskog odgoja svoj djeci pod jednakim uvjetima’ bila je tema jučerašnje tematske sjednice u Hrvatskom saboru Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za obitelj, mlade i sport. Kao što smo ranije pisali, nedavno je donesen Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. kojim se program predškole planira povećati na 700 sati, a rani i predškolski odgoj i obrazovanje moraju biti besplatni.
‘Oni tu ne pripadaju jer ti ljudi nisu kompetentni’
Već tada nam je Katarina Turković Gulin, predsjednica Udruge SIDRO – odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću, naglasila da je program, iako je prepoznao ključne probleme, pun mjera bez odgovarajućih strategija. Turković Gulin sudjelovala je i u tematskoj sjednici gdje je navela kako je u rani i predškolski odgoj uključeno 57,8 posto djece, no da je problem u tome što su regionalne razlike velike. U Zagrebu je taj obuhvat preko 80 posto djece, dok je u nekim manje razvijenim mjestima to puno manje.
– Ministarstvo znanosti i obrazovanja govori da smo na dobroj razini, a na osobu odgojitelja može se zaposliti netko kao nestručna zamjena na pet mjeseci. Nakon toga raspisuje se novi natječaj i osoba se opet može zaposliti na pet mjeseci. Uz dužno poštovanje doista umjesto odgojitelja koji imaju visoko obrazovanje od pet godina mi imamo frizere, kozmetičare i druge struke koje tu ne pripadaju jer ti ljudi nisu kompetentni, naglasila je Turković Gulin.
Nestručne zamjene u vrtićima komentirao je državni tajnik Stipe Mamić. Naveo je da je pravo djeteta iznad svega i da su nestručne zamjene samo iznimna situacija i da to neće biti pravilo.
– U vrtiće može doći netko tko je nestručno zastupljen. Tada moramo birati između prava djeteta i toga tko će raditi. Ako na tržištu nemamo odgajatelja i učitelja, što ćemo reći djetetu, da ne dođe u vrtić, pitao se Mamić.
I dalje je nejasno, dodala je Turković Gulin, uključenje djece s teškoćama u razvoju, kako uključiti pomoćnike u nastavi te tko je komunikacijski posrednik u vrtićima, tko ga plaća i kako se on obrazuje. Predstavnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Regina M. Castillo, rekla je da cilj mora biti uskladiti ciljeve s politikama Ujedinjenih naroda. Potrebno je proširiti dostupnost ranog i predškolskog odgoja, posebno djeci nezaposlenih roditelja, romskoj djeci i djeci s teškoćama. Potrebno je i, smatra, ojačati ulogu središnje vlasti u smanjenju regionalne nejednakosti tako da se uspostavi mreža dječjih vrtića.
‘Radimo pod istim zakonom i nitko nas nije zaštitio’
Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, kazala je da njezin ured ima najmanji dio kolača u ovim odlukama. Naglasila je da u prosjeku roditelji u hrvatskim gradovima za vrtić izdvajaju 418 kuna, a u općinama 440 kuna. Za treće dijete cijene su u prosjeku 155 kuna u gradovima, a 265 kuna u općinama, a napomenula je da neki gradovi i općine u potpunosti subvenciraju cijene vrtića.
– Za prvo dijete najskuplji je vrtić u Krapinsko-zagorskoj županiji oko 800 kuna, iza nje je Brodsko-posavska županija. Najmanje za vrtić roditelji plaćaju u Virovitičko-podravskoj županiji, oko 411 kuna, pojasnila je Josić.
U raspravi navedeni prikaz prosječnog plaćanja vrtića posebno je razljutio Iskru Vostrel Prpić, predsjednicu Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju. Naglasila je da te prosječne cijene ništa ne znače.
– Takve brojke nevažne su ako meni tamo zaposlenici nemaju zakonsku plaću, nemaju zakonske uvjete i ako u vrtićima obuhvat djece nije prema zakonu. Imamo gradove i opcine koji se oglušuju i uopće ne žele, ni prema vlasti, mi nemamo mehanizme da inspekcija riješi problem koji mi ukažemo, doslovce dođu i kažu da plaće nisu pod našom nadležnošću. Mi čak ni na taj način ne možemo utjecati da se plaće usklade. Posao odgojitelja atraktivno je zanimanje iako je to više poziv, ali ne može biti u redu da ću ja kao zagrebački radnik imati mirovinu jedne visine, a moja kolegica iz Drniša ili Opatije neku drugu. Radimo pod istim zakonom i nitko nas nije zaštitito, rekla je Vostrel Prpić.
‘Država mora preuzeti plaćanje vrtića jer je u suprotnom to neodrživo’
Sjednici je prisustvovao i gradonačelnik Splita, Ivica Puljak, koji je objasnio da gradovi više ne mogu financirati vrtiće zbog ogromnog opterećenja.
– Mi ne možemo graditi vlastitu infrastrukturu zbog tog opterećenja. Dva su osnovna problema koja treba riješiti. Prvo, trebalo bi olakšati državni pedagoški standard. Mi smo imali prostor čija je visina stropa bila 2,7 metara, a standard kaže tri metra i zbog toga je 50 djece ostalo bez vrtića. Drugo, država mora preuzeti plaćanje vrtića jer je u suprotnom to neodrživo, kazao je Puljak.
Repliku na taj odgovor podnio je državni tajnik Mamić koji je istaknuo da se s jedne strane govori da je Hrvatska visoko centralizirana država, a s druge strane sada bi neki htjeli vrtiće vratiti državi.
‘Nitko mi nikada nije rekao da je nešto važnije od toga’
– Razgovarao sam gotovo sa svim načelnicima i gradonačelnicima tijekom godina i pitao ih koju to javnu uslugu gradovi i općine žele pružiti građanima, a da to nisu vrtići. Nitko mi nikada nije rekao da je nešto važnije od toga, spomenuo je Mamić.
Članica Odbora za obitelj, mlade i sport Nada Murganić istaknula je pozitivan primjer kako se veliki broj škola, posebice područnih u kojima više nema dovoljno učenika, prenamijenio u vrtiće. Spomenula je primjer grada Karlovca u kojem sve općine imaju barem jedan vrtić. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter naglasila je da nedostaje inkluzivnost romske djece jer prema podacima iz 2018. godine, 69 posto romske djece nije pohađalo vrtiće.
Iako još nije bilo pritužbi s inkluzivnosti djeca migranata, pučka pravobraniteljica rekla je da je to važna tema za budućnost zbog stranih radnika koji će dulje ostajati u Hrvatskoj. Državni tajnik Mamić odgovorio joj je da je na sjednici bilo dobrih inicijativa, ali da se sada rješavaju aktualni problemi, a ne oni koji će postojati za deset godina. Zaključio je da su mjere na kojima se sada radi za one najugroženije te da će se riješiti situacije koje su najnužnije. Cijelu tematsku sjednicu možete pogledati u videozapisu ispod.
