U školama su krenuli veliki eksperimenti i još 13 stvari koje su se dogodile u obrazovanju u 2023.
Iako se nakon nekoliko pandemijskih godina tako možda ne čini, i ova 2023. godina, bila je poprilično burna u sektoru školstva. U osnovnim i strukovnim srednjim školama krenuli su veliki eksperimenti, nacionalni ispiti ušli su u sve osmoljetke, a objavljeni su i rezultati istraživanja PISA 2022. Burno je proteklih mjeseci bilo i u visokom obrazovanju, a slučaj koji je najsnažnije odjeknuo su uhićenja bivšeg dekana i profesora Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Pišu: Ramona Šćuric, Hrvoje Debeljak, Martina Gelenčir
Osnovna škola Petar Zrinski u Zagrebu nakon obnove | Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Iza nas je još jedna obrazovna godina, kao i sve prije nje prepuna događanja, kako u školama, tako i na fakultetima. Naše budno novinarsko oko sve je detaljno pratilo pa smo, kao i proteklih godina, odlučili napraviti sažetak 2023., naš tradicionalni obrazovni pregled. U prvom dijelu saželi smo sve najbitnije oko događaja u osnovnom i srednjem školstvu, a drugi dio odnosi se na događaje u visokom obrazovanju.
U 62 škole počeo je eksperiment cjelodnevne škole
U ožujku ove godine konačno je predstavljen plan cjelodnevne škole, programa koji se najavljivao već godinama. Nastava se po novom dijeli na obvezni i izborni dio programa, u razrednoj obvezni dio traje do 14, a u predmetnoj nastavi do 14:40. Nakon toga slijedi izborni dio koji traje do 17 sati. Učenici su dobili i neke nove predmete, poput predmeta Praktične vještine i Svijet i ja koji je alternativa Vjeronauku. Za provedbu eksperimenta, koji je krenuo ove jeseni, odabrano je 64 škole, ali dvije su otpale. Bilo je i još uvijek ima kritika na ovaj program – roditelji dviju škola čak su podnijeli su ustavnu tužbu protiv Ministarstva koja je odbačena, a neki su roditelji odlučili i ispisati djecu iz škola koje provode eksperiment.
Modularna nastava krenula s eksperimentom
Osim što je početkom ove nastavne godine krenuo eksperimentalni program cjelodnevne škole, pod ne tolikim svjetlom javnosti krenuo je i eksperimentalni program modularne nastave u devet strukovnih škola. Radi se o eksperimentalnoj provedbi strukovnih kurikuluma izrađenih po novoj metodologiji koja bi trebala promijeniti strukovno obrazovanje. Da je eksperiment u tih devet škola krenuo saznali smo krajem rujna pa smo kontaktirali ravnatelje tih škola koji su nam objasnili kako su se pripremali za eksperimentalni program modularne nastave, kakve su reakcije nastavnika i učenika te kako funkcioniraju moduli koji su zamijenili klasične nastavne predmete. Eksperimentalna faza modularne nastave trajat će godinu dana, a plan je da se modularna nastava uvede u sve strukovne škole u Hrvatskoj s početkom iduće nastavne godine, odnosno najesen 2024. godine. No, hoće li se taj plan i ostvariti, predstoji za vidjeti.
Na maturi se prvi put pisala jedinstvena razina Hrvatskoga, no to su zasjenili brojni propusti s pitanjima
Na državnoj maturi u 2023. godini dogodila se najveća promjena od njezina uvođenja. Prvi put matura Hrvatskog jezika pisala se na jedinstvenoj razini te su tako ukinute A i B razina. Osim toga na maturi Hrvatskog prvi put se pisao sažetak, a vraćen je i minimalni prag za prolazak eseja. Konačni rezultati mature u prvom roku pokazali su da je Hrvatski pao svaki deseti pristupnik, a prosječna ocjena bila je 3,1. U usporedbi s prošlim godinama rezultati na Hrvatskom u 2023. bili su bolji sve od 2018. godine, izuzevši 2020. godinu. No, jedinstvenu razinu Hrvatskog zasjenili su brojni propusti u sastavljanju pitanja. Na ispitima Matematike A razine i Politike i gospodarstva poništeni su zadaci i svi pristupnici dobili su jedan bod, na Hrvatskom je Istanbul proglašen glavnim gradom Turske, a na drugom roku zbog propusta na Engleskom B razine priznavala su se dva odgovora.
Učenicima svih škola osigurani su besplatni obroci
Od siječnja svim učenicima osnovnih škola u Hrvatskoj osiguran je besplatan obrok. Odluka o besplatnom školskom obroku za svakog učenika donesena je u listopadu 2022. te se nastavlja i dalje. Iznos po učeniku je 1,33 eura po danu, osim za učenike uključene u eksperimentalni program cjelodnevne škole, za koje se obrok sufinancira s dva eura po danu. Ta mjera podijelila je javnost, a najviše je prigovora bilo oko kvalitete besplatnih obroka.
Školska pucnjava regiju zavila u crno, na nastavi u Zagrebu sukobili se učenik i profesor
Nezapamćena tragedija pogodila je Srbiju 3. svibnja ujutro kada je 13-godišnji učenik ušetao u Osnovnu školu Vladislav Ribnikar u Beogradu i iz pištolja ubio osmero učenika i učenica te jednog zaštitara škole. Uz devetero ubijenih, ranio je njih još petero, među kojima i nastavnicu povijesti. Sve je planirao mjesec dana. Budući da je imao ispod 14 godina nije kazneno odgovoran, a optužnica je podignuta protiv njegovih roditelja. U učionici Strojarske tehničke škole Frana Bošnjakovića u Zagrebu u prosincu fizički su se sukobili učenik i nastavnik. Nastavnik je dobio otkaz i završio u istražnom zatvoru odakle je ipak ubrzo pušten. Na njegovu stranu stali su profesori koji zazivaju prosvjed podrške, a tražila se i javna isprika ministra Fuchsa koji je kazao da je nastavnik bio pijan iako to još uvijek nije dokazano. Doznali smo i da je smijenjena ravnateljica koja nije na vrijeme prijavila vršnjačko nasilje u školi. Generalno o mentalnom zdravlju učenika te prevenciji nasilja u podcastu razgovarali s uglednom psihologinjom i sveučilišnom profesoricom Natašom Jokić Begić.
Nacionalne ispite pisali svi osmaši, najavljeni i za četvrtaše
Ovoga proljeća nacionalni ispiti ušli su u sve škole – osim četvrtaša u 81 školi, u svim osmoljetkama pisali ih učenici osmih razreda. Ocjena iz njih nije ulazila u rubriku, nije utjecala na uspjeh učenika niti je bila element koji se vrednovao kod upisa u srednju. No, rezultati su pokazali da osmaši ispite iz stranih jezika rješavaju bolje od Hrvatskog jezika, a najviše jedinica bilo je na Povijesti i Fizici. Uz osmaše, u ovoj školskoj godini prema istim će pravilima ispite pisati i svi učenici četvrtih razreda osnovne škole. Detaljni vodiči već su objavljeni – osmaši pišu ispite iz Hrvatskog, Matematike, stranog jezika, Biologije, Kemije, Fizike, Povijesti i Geografije, a četvrtaši iz Hrvatskog, Matematike i Prirode i društva.
Povećanje plaća u školama
Krajem listopada ove godine dovršeni su i pregovori Vlade i sindikata oko povećanja plaća zaposlenima u državnoj i javnoj službi u koju spadaju i nastavnici. Sindikati su prihvatili Vladinu ponudu za povećanje osnovice te ostalih povećanja dodataka na plaću. Jedini sindikat koji je odbio ponudu je sindikat Preporod. Ostali su pristali na povećanje postojeće osnovice za 45 eura, rast božićnice za 70 eura te uskrsnice u iznosu od 100 eura. Povećanje osnovice primijenilo se već na plaću za listopad, a uz to je dogovoreno da će naknadno dobiti i dodatno povećanje kroz koeficijente koji bi se s novom uredbom trebali povećati. No, ako se uredba o koeficijentima ne donese do 1. ožujka, ići će se u nove pregovore oko rasta osnovice. Na ovoj poveznici možete pogledati koliko su iznosile prosječne i medijalne plaće nastavnika i ravnatelja za listopad 2023., kao i koja je najmanja, a koja najveća isplaćena plaća u osnovnim i srednjim školama te kolike su plaće nastavnicima i ravnateljima koji su u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole. Od MZO-a smo tražili i da nam dostave podatke o plaćama zaposlenih u visokom obrazovanju nakon povećanja, a detaljnu tablicu možete pogledati ovdje.
Nagrada kojom se hvale pojedini učitelji je – šipak
Nastavnik Miljenko Hajdarović otkrio je upitnu kvalitetu nagrade Global Teacher Award koja se tobože dodjeljuje najboljim učiteljima diljem svijeta. ‘Nagrada’ je to za koju se učitelji sami prijave, dodijele si petice i potom ostvare nagradu. Osim te nagrade lažne su još dvije koje su primili i hrvatski učitelji. Jedna od nagrađenih je Ivana Bašić, članica upravnog vijeća NCVVO-a i dobitnica državne nagrade Ivan Filipović za 2020. godinu u čijem obrazloženju stoji i Global Teacher Award za najbolju učiteljicu na svijetu. Kako navodi Miljenko Hajdarović, put u Indiju te smještaj Ivani Bašić je financirao Grad Opuzen i to s deset tisuća kuna. No, Ministarstvo je odlazak na dodjelu ove nagrade financiralo jednom nastavniku.
Promijenila se dva zakona važna za škole
Na posljednjoj sjednici Sabora prije zimske pauze usvojene su izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju. Jedna od važnijih izmjena je da će nastavnici u školama moći raditi do 67. godine, izostanci će se moći opravdavati putem e-Dnevnika, a otvorena je i mogućnost online upisa u prve razrede. Ministarstvo je uoči postavljanja izmjena Zakona na javno savjetovanje predvidjelo devet prekršajnih odredbi zbog kojih bi nastavnici, ako se utvrdi njihova osobna odgovornost, plaćali novčane kazne. Nakon burnih reakcija Ministarstvo je povuklo prijedlog. Osim od ove, nakon javne rasprave odustalo se i od skraćivanja dopunskog rada za učenike koji na kraju godine imaju dvije jedinice. Donesene su i izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama. To je bitno i za zaposlenike škola, jer će se po novom ocjenjivati njihov rad. No ta odredba na snagu stupa tek 2025. godine. No, među pojedinim sindikatima način donošenja zakona, bez da su prije toga vidjeli novu uredbu o koeficijentima, izaziva veliko nezadovoljstvo.
Objavljeni rezultati PISA istraživanja
Kraj ove godine obilježili su i rezultati PISA istraživanja koji se provode svake tri godine i to na učenicima od 15 godina. Prema rezultatima, hrvatski učenici ni ove se godine nisu baš proslavili. Ispodprosječni su po pitanju matematičke pismenosti, a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti nalaze se u prosjeku OECD-a. Iako je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, na predstavljanju rekao kako su ovo najbolji rezultati PISA-e ikad jer Hrvatska najmanje zaostaje za prosjekom, stvarni rezultati sugeriraju drugačije. Kao što je vidljivo iz tablica, prosjek država OECD-a je s godinama pao, dok Hrvatska u sve tri pismenosti dugoročno ima relativno stabilan trend.
Obnova škola i fakulteta u Zagrebu
Potres koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine uništio je mnogobrojne škole od kojih se neke još uvijek obnavljaju. Sve osnovne škole su obnovljene, a preostale su još četiri srednje škole te je za neke od njih predviđeni rok završetka radova tek 2025. godine. U dosadašnjem je mandatu gradonačelnika Tomislava Tomaševića završeno je 15 projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i cjelovite obnove škola vrijednosti 127,5 milijuna eura, od čega je cjelovito obnovljeno čak sedam školskih objekata koje pohađa više od 2.500 učenika. Podsjetimo, rokovi završetka radova na nekim su školama pomicani i više od tri puta. S fakultetima u Zagrebu situacija nije puno bolja. Ove je godina obnova završila tek na dva fakulteta i to na Katoličko bogoslovnom fakultetu i Fakultetu kemijskog inženjerstva te djelomično na Pravnom fakultetu.
Bivši dekan i profesor Geodetskog još su u istražnom zatvoru, aferi se pridružila i ministrica kulture
Burna je godina bila na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Aferični bivši dekan Almin Đapo i profesor Boško Pribičević u privatne svrhe koristili su službeni auto i brodicu koja se čak iznajmljivala turistima. No, pravi potres u akademskoj zajednici dogodio se u studenom kada su u velikoj akciji Ureda europskog javnog tužitelja uhićeni Đapo i Pribičević koji su još uvijek u istražnom zatvoru. Radi se o manipuliranju u čak 28 postupka nabave kroz koje su dotični sami ostvarivali profit. Sumnja se i da su u vrtoglavih 317 navrata lažirali putne naloge za putovanja kojih nije bilo. Dvojac je novac trošio na uređenje vikendica, a imali su i ideju osnovati Institut preko kojeg bi izvlačili novac. Aferu je pak zaokružila priča da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek osobnom odlukom Geodetskom fakultetu dala 19,1 milijuna kuna za posao dubinskog snimanja zgrada nakon potresa 2020. godine. Natječaja nije bilo zbog hitnosti radova, no problematičnost toga posla je da su cijene snimanja višestruko veće od cijena koje bi tražile privatne tvrtke, a sporna je i manjkava cijela dokumentacija projekta.
Slučaj na PBF-u preuzeo DORH, policija potvrdila da se peglala službena kartica
Sredinom listopada policija je završila istraživanje nad muškarcem i tri ženske osobe koji su kao zaposlenici Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba počinili više kaznenih djela. Riječ je o aferičnoj bivšoj dekanici PBF-a Jadranki Frece koja je kupovala Chanel karticom faksa i angažirala privatnu detektivku. Policija govori da je jedna osumnjičena od listopada 2019. do travnja 2021. godine službenom bankovnom karticom plaćala i odobravala privatne troškova za razne kozmetičke, prehrambene i druge artikle te ugostiteljske usluge. Taj iznos bio je 1.200 eura. U peglanju kartice sudjelovao je i bivši dekan Damir Ježek koji je na toj poziciji bio prije Frece, a glavna je sumnja da si je preko studentskih ugovora isplaćivao novac. Ukupna materijalna šteta počinjena ovim kaznenim djelima još nije neutvrđena, a cijeni se većom. Slučaj je nakon policije preuzelo Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici. Privremena dekanica PBF-a, Branka Levaj, u odgovoru za srednja.hr rekla je da bi do nekih sankcija zaposlenika moglo doći. No, Levaj kaže da do donošenja sudske odluke ne može pretpostavljati počinjenje djela, ali da cijela situacija šteti ugledu fakulteta. Od rektora Lakušića pokušavali smo dobiti komentar, no bezuspješno jer rektor i dalje ne želi komentirati ovu situaciju.
Odluka suda da Grčević ne može biti na čelu Hrvatskih studija otvorilo pitanje usklađenosti novog Statuta sa Zakonom
U svibnju je Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Lakušića za dekana Hrvatskog studija imenovao Marija Grčevića. No, Trgovački sud u Zagrebu odbio je upisati Grčevića kao pravnog zastupnika te institucije jer prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti dekana može odabrati jedino fakultetsko vijeće, a ne sveučilišni Senat. Time je u pitanje dovedena usklađenost novog Statuta Sveučilišta u Zagrebu koji je na snazi od ožujka ove godine gdje je takvo imenovanje privremenog dekana dopušteno. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja doznali smo da su tražili očitovanje Senata, no njega nikada nisu dobili i da je moguć scenarij u kojem će sve odluke Grčevića od svibnja biti poništene. Hrvatski studiji ne odgovaraju nam hoće li na nepravomoćnu odluku suda podnijeti žalbu, ali Grčevića u svojim obavijestima čak nazivaju dekanom. Rektor Lakušić također ne želi komentirati slučaj.
Srednja.hr održala obrazovnu konferenciju ‘Obrazovanje x AI’
Nedvojbeno je da nagli razvoj umjetne inteligencije predstavlja veliki izazov i za obrazovni sustav. O toj, ali i drugim aktualnim temama poput modularne nastave, ocjenjivanja i političkoj participaciji mladih, govorilo se o trećoj po redu obrazovnoj konferenciji portala srednja.hr pod nazivom Obrazovanje x AI. Ove se godine održala 10. studenog u sklopu 12. rođendana portala, a o spomenutim smo temama govorili kroz pet predavanja i četiri panela.
