U susjednoj Srbiji velika ekspanzija broja doktora znanosti
U samo pet godina vremena broj akademaca se povećao više od pet puta na sveučilištima u Srbiji. Loša perspektiva visokoobrazovanih u susjedstvu, koja je slična onoj kod nas, očito ne obeshrabruje mlade ljude te se odlučuju sve češće za najviši stupanj edukacije. Tako je u Srbiji 2007. doktorat obranilo samo 206 postdiplomaca, 2011. godine 561, dok će ta brojka ove godine premašiti dvije tisuće. Veliki napredak obrazovnog sistema u koji susjedi posljednjih godina ulažu velike napore i sredstva nije promakao ni svjetskim mjerilima. Tako je prema ljestvici najboljih sveučilišta svijeta, koju već desetljeće oblikuje šangajski univerzitet Jao Tang, beogradsko sveučilište najbolje ocijenjeno u regiji.
U razdoblju od pet godina, broj doktora znanosti u Srbiji narastao je za više od pet puta. Dok je 2007. kod istočnih susjeda svega 206 ljudi obranilo doktorat, 2011. godine 561, ove se očekuje brojka veća od dvije tisuće.
Nije ipak sve med i mlijeko
Ovakav rast doktora znanosti mogao bi se povezati i s velikim naporima i sredstvima koje srpske vlasti ulažu u razvoj obrazovanja, koje nisu ostale nezamijećene ni u svjetskim okvirima, ali i s velikim rastom broja privatnih fakulteta.
Tako Blic piše kako je ‘ekspanzija doktora znanosti tekla paralelno s ekspanzijom privatnih fakulteta i otvaranja raznih isturenih odjeljenja fakulteta širom Srbije.’
Tomu dodaju i da je svojevremeno otkriveno kako je na dva privatna fakulteta obranjeno u nekoliko godina gotovo 200 doktorskih disertacija.
Usporedbe radi, spomenuto beogradsko sveučilište, koji predvodi listu najboljih u regiji prema eminentnim svjetskim listama, u 205 godina iznjedrilo je osam i pol tisuća doktora znanosti.
Novac preuzeo primat znanstvenim kriterijima
U Srbiji znanstvenici i fakultetski profesori nerado govore o ovoj temi, jer smatraju kako bi time mogli dodatno narušiti ionako poljuljani kredibilitet doktorskih studija.
– Činjenica je da je na dijelu ekspanzija doktora znanosti, ali mislim da je od toga važnije postaviti pitanje kvaliteta doktorskih studija. One moraju biti ozbiljnije tretirane. Sada su suviše formalizirane i prije svega podrazumijevaju učenje kao u školi, s velikim nedostatkom znanstveno – istraživačkog rada. Predlagao sam da po ugledu na razvijene evropske zemlje uvedemo doktorske škole gdje bi postojala kritična masa studenata i profesora koja bi pooštrila kriterije doktorskih studija, za Blic je odlučio progovoriti predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje Srbije Srđan Stanković.
Nedavno su izrađeni podaci o cijenama školarina na visokoobrazovanim ustanovama, koja su pokazala da su upravo u Srbiji cijenom najviše, o čemu smo pisali i mi. Doktorski studij u Srbiji je nemoguće upisati bez dvije tisuće eura, što znači da su financijska sredstva lagano preuzela primat znanstvenim kriterijima, koji su u nekim prijašnjim vremenima bili najvažniji. Kraće rečeno, doktorat će upisati svatko tko ga ima novca platiti.
No, svijetlo na kraju tunela ipak vidljivo
Na sreću kvalitativna mjerila nije tako jednostavno zaobići, što ne bi trebalo ni biti u interesu ikome.
– Mislim da se stvari mijenjaju nabolje i da ekspanzija prestaje. Glavni razlog za to je što su fakulteti prinuđeni poštovati pravila na osnovu kojih su akreditirani za rad, a to se odnosi i na privatne fakultete. S druge strane, pitanje novca nije riješeno i točno je da se ide ka tome da u Srbiji studiraju samo djeca imućnijih ljudi, objasnio je za Blic predsjednik Udruženja doktoranata Srbije Slobodan Radičev.
No, ne treba sve prepustiti obrazovnim inspekcijama, nego i sami fakulteti trebaju kontrolirati poštivanje pravila i održavanje znanstvenih kriterija, budući da to utječe i na njihov ugled.
– Nacionalni interes je da se broj građana sa zvanjem doktora znanosti poveća, ali naravno, ne pod svaku cijenu. Mislim da većina fakulteta i dalje drži visoke kriterije doktorskih studija, zaključuje srbijanska predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost Vera Dondur.
