U susjednoj zemlji drame da im je škola ‘prefeminizirana’: Pričali smo sa stručnjakinjom, objasnila nam je što se događa
‘Ružičasto obrazovanje’. Naziv je to kojim mađarske vlasti na čelu s Viktorom Orbanom kritiziraju svoj obrazovni sustav. Previše je feminiziran, tvrde, fokusiran na djevojke i njihove karakteristike, a premalo na dečke. Dečke se kažnjava zato što su dečki, tvrde u iscrpnom izvješću, pa imaju mentalne probleme, a mogu biti i u nepovoljnom položaju pri upisu na faks. O namjerama kontroverznog mađarskog premijera, ‘ružičastom obrazovanju’ i rodnim ulogama pričamo s Branislavom Baranović, našom istaknutom znanstvenicom i voditeljicom međunarodne mreže Gender and Education.
Foto: Pexels;
Tima Miroshnichenko
Preko 80 posto nastavnog osoblja su nastavnice, učenici su fokusirani na emocionalnu i socijalnu zrelost, marljivost, toleranciju za monotoniju i komunikacijske vještine. Nešto više od polovine brucoša čine djevojke, a očekuje se da će ih sve više i diplomirati. I dok druge zemlje u ovakvoj statistici ne vide ništa sporno, mađarski premijer Viktor Orban i njegovi bliski suradnici su – unezvijereni.
Sastavili su izvješće u kojem, sasvim ozbiljno, iskazuju zabrinutost zbog velikog broja nastavnica u sustavu. To bi, prema riječima Anite Komuves, novinarke Reutersa u Mađarskoj koja je pratila cijeli slučaj, u njihovom scenariju moglo dovesti do ‘demografskih izazova’, a dečke staviti u ‘nepovoljno položaj’.
‘Puno će žena diplomirati pa će manje rađati’
Emocije, socijalizacija, komunikacija, za mađarske su vlasti sve to ‘ženske’ stvari. Na njima je, smatraju, prevelik fokus, dok mehanika, logika i matematika, kao prave ‘muške’ stvari, nisu dovoljno zastupljene. Studija koju citiraju u izvješću navodno pokazuje da su muške karakteristike kažnjavane u školi zbog čega dečki imaju psihološke probleme. To bi ih, prema izvješću, moglo spriječiti u ostvarivanju njihovih potencijala.
Ni državna matura im se ne sviđa. Previše je tu kažu, kako prenosi Komuves, ispita iz književnosti, jezika i povijesti, a samo je jedan ‘muški’ predmet – matematika. Dečki bi, mrtvo hladno zaključuju zbog toga mogli biti u nepovoljnom položaju pri upisu na faks.
U prilog tomu iznose i podatak da će u novoj akademskoj godini biti oko 54 posto brucošica. Očekuje se da će ih veći broj i diplomirati pa bi to moglo, pazite sada, stvoriti ženama probleme u pronalasku partnera, a i šanse da rode djecu su niže. Osim toga, ističu da su muške karakteristike presude za ekonomiju. Sve ove pojave nazivaju skupno ‘ružičasto obrazovanje’ (eng. pink education), karakteriziraju ga kao negativan fenomen, problem koji što prije treba riješiti.
1/7 Hungary's State Audit Office published a report on "pink education" arguing that a dominance of women among teachers is causing demographic challenges and could put boys at a disadvantage in schools, @nepszava reports – THREAD https://t.co/sEgGnkLlnf
— Anita Komuves (@AnitaKomuves) August 25, 2022
Pričamo s našom istaknutom stručnjakinjom
Kako bismo demistificirali o čemu se točno radi i što je, u posljednjoj epizodi, naumio kontroverzni mađarski premijer, razgovarali smo sa stručnjakinjom, dr. sc. Branislavom Baranović. Zaslužna je znanstvenica zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, bavi se rodnim studijama, a voditeljica je mreže Gender and Education pri cijenjenom Europskom obrazovnom istraživačkom društvu (EERA). ‘Ružičasto obrazovanje’, kaže nam odmah ‘u glavu’, politička je i ideološka kovanica kojom se želi naglasiti da porastom broja žena u obrazovanju ono poprima ženske karakteristike, i da taj proces ima negativnu konotaciju.
– Štoviše, naglašava se da je višestruko štetan, ne samo za muškarce nego i za društvo. Imenovanje ovog procesa ‘ružičasto obrazovanje’ može se povezati s rodno stereotipnim pristupom i diskursom u kojem se ružičasta boja pripisuje ženskom rodu i koristi kao oznaka za žensko. Tipičan primjer su ružičaste dekice za djevojčice, a plave za dečke. U Mađarskoj, ali ne samo u Mađarskoj, na djelu je retradicionalizacija rodnih uloga i vrijednosti na široj, društvenoj razini pri čemu se rodno stereotipna, negativna interpretacija porasta broja žena u području obrazovanja i njihove obrazovanosti nastoji iskoristiti za smanjivanja prava žena, stava je Baranović.
Iako se ovo događa u susjednoj zemlji, i u Hrvatskoj je, smatra naša sugovornica, itekako važno govoriti i ukazivati na posljedice ovakve politike na rodnu ravnopravnost i razvoj obrazovanja. Zašto? Udruge, Katolička crkva i pojedine političke stranke koriste svoje platforme za održavanje patrijarhata i patrijarhalnih vrijednosti.
Znanstvena literatura ne poznaje ‘ružičasto obrazovanje’
Našu cijenjenu znanstvenicu Branislavu Baranović u razgovoru pitamo i da nam kaže nešto o znanstvenoj podlozi kovanice ‘ružičasto obrazovanje’, ako takvo nešto uopće postoji. U znanstvenoj literaturi, priznaje nam, nije do sada vidjela da se za nadzastupljenost žena u obrazovnom sustavu, kao i posljedice njihove zastupljenosti, koristi spomenuti termin.
– U literaturi se govori o feminizaciji obrazovanja pod kojim se najčešće podrazumijeva nadzastupljenost žena u obrazovnoj djelatnosti i visokom obrazovanju u odnosu na muškarce, te promjene u metodama poučavanja, vrednovanju ishoda učenja, stilu rukovođenja koje su primjerenije učenicama nego učenicima. To je, primjerice, preferiranje metoda poučavanja koje zahtijevaju verbalne, komunikacijske i socijalne vještine, a manje ‘učenje kroz rad’, odnosno primjene znanja u rješavanju konkretnih problema koje implicira aktivno učenje i više ‘leži’ muškarcima, pojašnjava nam znanstvenica s IDIZ-a.
Slično je, kaže, i s vrednovanjem fokusiranim na reprodukciju znanja koje više odgovara učenicama, dok učenici preferiraju izazovnije načine vrednovanja.
– Također se navodi da slabijim postignućima učenika pridonosi i to što za razliku od učenica nemaju dovoljno muških uzora/modela ponašanja. Čest je i stav da feminizacija obrazovanja, stoga što obrazovanje čini primjerenijim učenicama nego učenicima, pridonosi slabijem školskom uspjehu učenika i njihovoj slabijoj motivaciji za školovanjem, pojašnjava naša sugovornica.
Muškarci na rukovodećim pozicijama
Kada govori o sociološkim istraživanjima, kaže, ona upozoravaju da se slabija uspješnost učenika u odnosu na učenice prenaglašava. Ne uzimaju se, primjerice, u obzir drugi faktori koji utječu na obrazovna postignuća kao što je klasna pripadnost, mjesto stanovanja i religija. Osim toga, valja istaknuti sljedeće; premda je žena više u obrazovanju, od studentica do profesorica, i dalje su, napominje Baranović, muškarci na rukovodećim pozicijama i u visokim znanstveno-nastavnim zvanjima. O ovom smo, podsjetimo, već iscrpno pisali.
– Istraživanja upozoravaju da se u društvu i obrazovanju koriste stereotipne interpretacije femininosti i maskulinosti koje predstavljaju društvene konstrukcije uloga, vrijednosti i općenito karakteristika koje se pripisuju ženama i muškarcima kao grupama. Pritom se te karakteristike pripisuju ženama i muškarcima bez obzira na njihove individualne karakteristike. Utoliko su rodni stereotipi netočni. Žene se, primjerice, smatra suradljivima, da imaju razvijene verbalne vještine, da su emocionalne, suosjećajne, dok su muškarci samopouzdani, lideri, poduzetni, navodi primjere naša sugovornica.
Stereotipna interpretacija femininosti i maskulinosti postaje problem kada se unosi u obrazovanje, zaključuje, recimo kroz metode poučavanja i vrednovanja ishoda učenja koje značajno utječu na školski uspjeh i obrazovne karijere – bilo učenika ili učenica.
