U Zagrebu samo dvije škole žele cjelodnevnu, pročelnik: ‘Ne znamo točne razloge, ali vidjeli smo zabrinutost’
U Gradu Zagrebu su se za sudjelovanje u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole prijavile samo dvije osnovne škole. Luka Juroš, pročelnik za obrazovanje Grada Zagreba, kazao je prilikom obilaska manifestacije ‘Dojdi osmaš’ kako u Gradu ne znaju točne razloge, ali ranije su vidjeli zabrinutost oko projekta. Vezano uz incidente koji su se dogodili u zagrebačkom školama nakon tragedije u Beogradu kaže kako Grad radi unutar svojih ovlasti, ponajprije kada je u pitanju financiranje centra i programa za prevenciju nasilja.
Autorice: Martina Gelenčir, Ramona Šćuric
Početkom tjedna Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je da se je na javni poziv za sudjelovanje u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole prijavilo 68 škola.
Samo dvije zagrebačke škole prijavile se za cjelodnevnu
S tog popisa odabrat će se one koje se uklapaju u uzorak. Na popisu nema niti jedne škole iz Splita i Rijeke, a u Zagrebu su se za sudjelovanje u eksperimentu prijavile samo dvije – OŠ Ivana Cankara te Privatna klasična osnovna škola s pravom javnosti. Na manifestaciji ‘Dojdi osmaš’ ovog smo petka sreli Luku Juroša, pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade pa smo ga pitali kako komentira ovako mali broj prijava iz Zagreba.
– Grad Zagreb je javno, i ja osobno i gradonačelnik, podržao pilot cjelodnevne škole. Mislimo da kako Hrvatska bude prelazila na jednosmjensku nastavu, da će neki oblik cjelodnevne škole biti nužan. Na žalost, u gradu Zagrebu, kao i u drugim, moram reći velikim hrvatskim gradovima, iznimno mali broj škola se prijavio na taj pilot. Mi ne znamo točne razloge zbog čega je to bio slučaj, ali vidjeli smo da je postojala određena zabrinutost oko samog pilota i tome što se očekuje od njega. U svakom slučaju, ova promjena će biti nužna i nadamo se da će Ministarstvo nastaviti surađivati sa školama, s nastavnicima, sa sindikatima i s osnivačima, dakle i Gradom Zagrebom na daljnjem razvoju i unaprjeđenju jednosmjenske škole, a onda i cjelodnevne škole, rekao je Juroš za srednja.hr.
O incidentima nakon tragedije u Beogradu: ‘Nadležnost osnivača ograničena je’
Nakon tragedije u kojoj je učenik u Beogradu u školi pištoljem ubio osmero učenika i zaštitara te ranio šestero školaraca i nastavnicu, u Hrvatskoj se dogodila nekolicina incidenata. Konkretno, prije nekoliko dana u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, roditelj je prijetio da će se školi dogoditi beogradski scenarij. U drugoj, srednjoj školi u Zagrebu, u školu je upala policija u civilu zbog učenika koji je na društvenim mrežama objavio fotografiju pištolja. Juroš navodi kako je utjecaj korone na mentalno zdravlje mladih ostavio negativne posljedice.
– Tako da je dijelom, ovo što vidimo i u slučajevima nasilja vjerojatno posljedica tih teških situacija kroz koje su mladi prolazili proteklih godina. Moram isto tako teći i pozvati na odgovorno izvještavanje medija, jer je poznato i dokazano da glorificiranje i oglašavanje slučajeva nasilja potiče, na žalost takvo ponašanje, navodi Juroš.
Tvrdi da Grad Zagreb radi unutar svojih ovlasti.
– Mora se reći da u svim slučajevima kada se nasilje već dogodi, postoji državni protokol, u kojem najveću ulogu ima škola, a potom Ministarstvo i njihovi psihološki timovi, a u iznimnim i ekstremnim situacijama policija ili socijalne službe. Nažalost, nadležnost Grada Zagreba, kao i bilo kojeg osnivača, ograničena je. No Grad ima ulogu u prevenciji nasilja, prije nego što se nasilje dogodi i u tom smislu s 500.000 eura godišnje podržavamo Centar ‘Luka Ritz’ za borbu protiv nasilja. S dodatnih 200.000 eura godišnje podržavamo projekte za borbu protiv nasilja i općenito kroz pilot projekt Građanskog odgoja i obrazovanja pokušavamo razvijati kulturu nenasilnog rješavanja sukoba. Tako da Grad ovo stavlja na prioritet i nastavit ću još i više, rekao je Juroš za srednja.hr.