Učenici istraživali muške i ženske stereotipe: ‘Obrazovni sustav je taj koji ne smije izdati mladiće i djevojke’
Što je pravi frajer, a što prava ženska? Oko te teme postoje razni stereotipi i predrasude, a da je posebice tako patrijarhalnom društvu, ustvrdili su učenici i učenice Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju. Svoje istraživanje proveli su u sklopu fakultativnog predmeta Škola i zajednica.
Screenshot iz trailera za film ‘Bitka za krunu: frajerska olimpijada’ učenika Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju
‘Stereotipi i predrasude – ‘pravi frajer’ i ‘prava ženska. Naziv je to projekta kojeg su u sklopu fakultativnog predmeta Škola i zajednica (ŠiZ) provodili učenici zagrebačke Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju. U protekloj školskoj godini taj je predmet pohađalo 17 učenika i učenica. Ističu da im je ovo bio najdraži predmet jer ih potiče na razmišljanje o aktualnim temama i rijetka je prilika da u tako ranoj dobi imaju mogućnost djelovati i biti dio pozitivnih promjena u društvu. A kako su došli do spomenute teme koju su predstavili i u Gradskoj skupštini?
‘U školi se proširila priča o prvašićima koji se moraju dokazati kao frajeri i frajerice’
– Sve je počelo zafrkancijom i zadirkivanjem među učenicima na jednom satu ŠiZ-a zbog jednog učenika koji slovi kao najveći frajer. Hm, frajer? U školi se proširila priča o prvašićima koji se moraju dokazati kao frajeri i frajerice. Na našu šalu o frajerskoj olimpijadi i izboru ‘najženske’ učenici su se ozbiljno planirali prijaviti. Izradili smo i postavili plakate po školi, naše ‘šizike’ grafičke urednice su se potrudile. Stariji učenici su zaključili da u stvari nije ni smiješno ni bezazleno. Jedna od učenica je prepričala scenu u kojoj na spomen ‘menge’ kolega počinje ‘povraćati. To nije frajer. Utvrdili smo da je stvar ozbiljna i dali se na posao, govori nam o početku projekta profesorica Luca Mandić, mentorica učenika koji pohađaju ŠiZ.
Jasno im je bilo da se rodni odnosi formiraju u školskoj dobi kao i da je upravo škola, uz vršnjake i masovne medije, u ovoj dobi najmoćniji čimbenik socijalizacije, dodaje.
– Kod nas se uči drugačije pa smo na svojstven način istražili stereotipe i predrasude vezanih uz ulogu pravog frajera i prave ženske. Što to znači propitali smo i građane na ulici u anketi. Uz to smo se podijelili u manje skupine i provodili istraživanje na nekoliko frontova. Jedna grupa je posjetila udrugu StatusM u kojoj se dugi niz godina bave temama muškosti i ženskosti, druga grupa je odšetala na Odsjek za sociologiju, ali nismo uspjeli realizirati intervju. Konzultirali smo stručnjake pišući mailove, raspravljali i mozgali, duboko uranjali u sebe i opažali vlastite doživljaje, prepričava Mandić.
‘Obrazovni sustav je taj koji ne smije izdati mladiće i djevojke’
Na žalost, kaže, kroz faze ‘istraži’ i ‘stekni iskustvo’, klasične predrasude i stereotipi su potvrđeni, zaključili su ‘šizovci’ ove zagrebačke škole.
– Uloga frajera i ženske su očekivane uloge, duboko ukorijenjene u još uvijek patrijarhalnom društvu. Svojim odgovorima potvrdilo nam je to i 215 strukovnjaka i gimnazijalaca kroz anketu provedenu na uzrastu od 15 do 18 godina, navodi Mandić.
Iznosi i jednostavnu usporedbu – da u 21. stoljeću živimo u jednom ogromnom shopping centru gdje možemo birati i kupiti bilo što, a istraživanje učenika pokazalo je da opet odabiremo isto: da je frajer samo onaj koji je ‘mačo’ momak, poduzetnik, ‘pravi’ Hrvat, a ženska majčinski tip, podložna i brižna. Time su, kaže, još jednom potvrđeni stereotipi. Učenici su u sklopu projekta izradili i film, čiju verziju još uvijek usavršavaju. Upravo je izrada tog filma, kažu nam, bio najveći izazov u ovom projektu. Iziskivalo je to jako puno vremena, organizacije, ljudskih resursa, opreme i snalažljivosti. Trebalo je, prepričava nastavnica Mandić, od svega napraviti kratku, zanimljivu i poučnu priču.
– Obrazovni sustav je taj koji ne smije izdati mladiće i djevojke i podupirati hegemoniju muškosti nametnutu vladajućom ideologijom i medijima. Ženski i muški identiteti se društveno konstruiraju te kao posljedicu imamo rodnu nejednakost i neravnotežu, rodno uvjetovano nasilje i na koncu femicid. Mi smo učenici strukovne škole i nismo sretni s najavama smanjenja ili ukidanja pojedinih sadržaja, pogotovo političkog obrazovanja. Film namjeravamo puštati na dva velika ekrana koja imamo u holu i dnevnom boravku škole uz prigodne poruke. Uvedimo i pojačajmo građanski odgoj, spolni odgoj, osnažimo djevojke i mladiće, izgradimo prave frajere i ženske – samosvjesne, tolerantne, aktivne, uključujuće, misleće građanke i građane, poručuju iz Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju.
