Učenici ove srednje škole u Varaždinu pokreću prvu školsku televiziju
Školska televizija u Hrvatskoj više nije samo ideja ili projekt budućnosti, jer su učenici nekih srednjih škola itekako uključeni u projekt. Medijski tehničari u Varaždinu i Zaboku praksom na medijskim platformama poput televizije, stjecat će iskustvo koje će ih približiti situaciji na tržištu rada.
ess.hr
U projektu ‘Kroz školski kurikulum do suvremenih sadržaja i metoda u studijskoj produkciji’ sudjeluju Elektrostrojarska škola Varaždin, Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, uz Veleučilište Vern i udrugu Restart. Sredstvima Europske unije projekt je pokrenut kako bi se učenicima smjera Medijski tehničar omogućio praktični rad koji je u skladu s potrebama tržišta.
Usklađivanje programa s potrebama poslodavaca
Projekt ‘Kroz školski kurikulum do suvremenih sadržaja i metoda u studijskoj produkciji’ trebao bi biti rješenje za uspješan ulazak medijskih tehničara na tržište rada. Četverogodišnji smjer u strukovnoj školi ovako bi se inovativnim nastavnim metodama trebao uskladiti s potrebama tržišta i poslodavaca.
– Cilj projekta je uvesti novi izborni predmet studijske produkcije koji obuhvaća tri modula, predprodukcija, produkcija i postpordukcija. Kao krajnji rezultat će biti predstavljen model prve školske televizije u Hrvatskoj. Učenici će uz pomoć svojih mentora sami pripremiti i producirati TV emisije edukativnog sadržaja koje će se u dogovoru s lokalnom televizijom emitirati u stalnom terminu, komentira Tibor Bün, profesor informatike i računalstva u Elektrostrojarskoj školi Varaždin.
Osim pokretanja školske televizije, projekt predviđa i pokretanje internetskog portala, koji bi učenicima također omogućio praktičnu nastavu.
– Zamišljeno je da nakon ovog projekta maksimalno uključimo nastavnike i učenike koji su sudjelovali u projektu te da se izrade ekipe koje bi na tjednoj bazi izrađivali studijske emisije na teme koje interesiraju njihove vršnjake odnosno općenito mlade, dodaje Tibor Bün.
Novi model prakse
Cijeli je projekt pokrenut jer četverogodišnje strukovno zanimanje medijskog tehničara još uvijek nije dovoljno prepoznato na domaćem tržištu rada. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, medijski tehničari su upoznati sa suvremenim trendovima u audiovizualnoj tehnologiji, jer se od prvog razreda upoznaju s temama poput obrade zvuka, slika, videa, izrada 2D i 3D animacije te općenito izrada multimedijalnih sadržaja.
– Prema provedenom istraživanju može se zaključiti da poslodavci uopće nisu upoznati sa znanjima koje stječu učenici zanimanjem medijski tehničar ili uopće nisu upoznati da takvo zanimanje postoji, komentira Bün.
Dio problema nastaje jer medijski tehničari tijekom srednje škole nemaju mogućnost obavljanja službene prakse prema nastavnom planu i programu.
– Možda bilo dobro da se svake godine iz pojedinog područja učenici upućuju u medijske kuće ili općenito poduzeća koja se bave medijima, dodaje profesor Bün.
Novi bi izborni modul medijskim tehničarima trebao olakšati fazu prelaska iz srednje škole na tržište rada, jer bi se dio nastavnih materijala uskladio s tehnološkim napretkom u audiovizualnoj industriji, za koje se stručni profesori dodatno educiraju.
