Učenici s teškoćama u neizvjesnosti: Pet škola još čeka suglasnost MZO-a
Nakon jučerašnje priče Jutarnjeg o propustu izdavanja suglasnosti za uključivanje pomoćnika u nastavi te otvaranje posebnih razreda za učenike s teškoćama, stigle su suglasnosti za otvaranje pet dodatnih razreda, no one se još čekaju za njih pet, odnosno, 24 zagrebačka učenika. Paralelno, 71 učenik i dalje čeka svog pomoćnika. Prema izvještavanju današnjeg Jutarnjeg, iz Ministarstva odgovaraju da će suglasnosti biti dostavljene do 9. rujna, no treba naglasiti da cijela procedura dobivanja rješenja o primjerenom programu traje dugih sedam mjeseci.
Blaženka Divjak | Screenshot: RTL televizija
Učenici s teškoćama u razvoju i njihovi roditelji uoči nove školske godine dovedeni su u nezavidnu situaciju. Od jučer, kad je priču o propustu Ministarstva pri izdavanju suglasnosti za otvaranje razrednih odjeljenja za djecu s teškoćama, a onda i pomoćnicima u nastavi, donio Jutarnji, one su stigle za pet škola.
Ususret novoj školskoj godini bez asistenata i posebnih razreda
Ipak, suglasnosti za posebne razrede i dalje čekaju njih pet: OŠ Dr. Vinka Žganca, OŠ Ljubljanica, OŠ Dragutina Domjanića, OŠ Brestje i OŠ Mladost, piše današnje tiskano izdanje Jutarnjeg.
Bez suglasnosti Ministarstva nije moguće zaposliti stručnjake koji će s učenicima raditi pa je na čekanju i šestero edukacijskih rehabilitatora iz navedenih škola, otkriva isti izvor.
Svega nekoliko dana prije početka školske godine neizvjesno je hoće li biti formirana posebna razredna odijeljenja za 24 učenika s teškoćama u razvoju koji nastavu pohađaju po njima primjerenom programu. Također, njih čak 71 čeka odobrenje za potrebite asistente u nastavi.
Procedura traje već sedam mjeseci
Da bi stvar bila gora, procedura što uključuje dobivanje rješenja o primjerenom programu i pozitivno mišljenje ureda državne uprave, traje nevjerojatnih sedam mjeseci, piše Jutarnji.
Na pitanje zašto je tome tako nema konkretnog odgovora, no iz Ministarstva napominju da će suglasnosti do 9. rujna stići onim školama koje imaju potpuno dokumentaciju. Dakle, na prvi nastavni dan.
Iz Gradskog ureda pak iskazuju zadovoljstvo što su požurnice urodile plodom te se nadaju da će i preostale škole dobiti suglasnosti, prenosi Jutarnji list.
U tom kontekstu, ističu nezadovoljstvo izjavom ministrice Divjak da ‘djeca u posebnim razrednim odjelima imaju ‘samo poseban kurikulum, uključujujući izostanak nekih nastavnih predmeta, što im prema tome, onemogućava prijelaz u redovan oblik školovanja te smanjuje mogućnost izbora zaposlenja’.
Iz Ureda to opovrgavaju kazujući da takvi učenici pohađaju redovne programe u kojima je sadržaj nastavnih predmeta prilagođen njihovim potrebama, odnosno, samo individualiziran.
U skladu sa svojim sposobnostima, učenici tako ostvaruju ishode koji im naknadno omogućuju nastavak srednjoškolskog obrazovanja, poručuju iz Ureda, a prenosi Jutarnji list.
